Istraživanje koje su proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, a u kojem sudjeluju učenici iz 23 (po slučaju odabrane) osnovne škole u Gradu Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu provodi od školske godine 2016./17.

Peti istraživački val proveden je online u razdoblju od 25. svibnja do 6. lipnja 2020. godine, a u njemu je sudjelovalo 923 učenika 7. razreda osnovnih škola kojima je ovo peto uzastopno sudjelovanje u istraživanju.

U nekim analizama uspoređeni su rezultati učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu, a u analitičkim postupcima vezanim uz optimizam rezultati učenika uspoređeni su s rezultatima učenika iz istih škola koji su pohađali 7. razred u školskoj godini 2016./17.

Prosječna ocjena zadovoljstva online nastavom je 3,14 (na ljestvici od 1 do 5), pri čemu je prevladavajući stav da učenici 'nisu ni nezadovoljni ni zadovoljni' ovim oblikom nastave.

Usporedba nastave u učionicama i online nastave ukazuje na to da za učenike online nastava predstavlja izrazito opterećenje koje se iskazuje velikim brojem zadataka u kratkom roku i zahtjevom za ulaganjem izrazitog truda za izvršavanje zadataka. Čak 71 posto učenika smatra da je velik broj zadataka u kratkom vremenu osobina koja više vrijedi za online nastavu nego za nastavu u učionici.

Nastavu u učionicama u odnosu na online nastavu karakterizira to da nastavnici daju jasne upute za izvršavanje zadataka te da su sadržaji koje učenici uče predstavljeni na zanimljiv način i tako da ih mogu razumjeti.

Posebno su važni rezultati o predstavljanju sadržaja koji se uče na razumljiv način te 52,3 posto učenika smatra da ta osobina više vrijedi za nastavu u učionicama dok isto o online nastavi misli 15,4 posto učenika.

U odnosu na 6. razred, učenici iskazuju da su znatno opterećeniji domaćim zadaćama, a znatno manje opterećeni ispitivanjima.

'Ovi rezultati ukazuju na to da je online nastava poslužila u kritičnom trenutku da se prebrodi krizna situacija slijedom pandemije Covida-19. Međutim glasovi učenika pokazuju da u određenim važnim elementima nastave oni preferiraju nastavu u učionicama. To se prije svega odnosi na njihov stav o tome da se u učionicama sadržaji predstavljaju na njima razumljiviji način dok za online nastavu smatraju da je izrazito više opterećena obvezama i zadacima.

Ovakvi rezultati trebali bi biti smjernica obrazovnoj politici u tome da poboljša online nastavu u slučaju novog vala pandemije i to u smjeru da se učenici ravnomjerno i smisleno opterete radnim obvezama.

U slučaju prelaska u online okruženje sigurno treba poraditi na pojačanoj interakciji učenika i njihovih nastavnika te posebice na tome da ta interakcija bude uživo, da se organizira izravno poučavanje preko online platformi te da se razmisli o boljim načinima praćenja i vrednovanja učenika', kaže Jokić za tportal.

Rezultati ukazuju na prevladavajući osjećaj kompetentnosti te sklonost korištenju digitalnih uređaja kod većine učenika 7. razreda - 88 posto učenika 7. razreda slaže se s tvrdnjom da lako koriste digitalne uređaje, od čega 61,5 posto u potpunosti.

Njih 52,4 posto u potpunosti se slaže s time da rado koriste digitalne uređaje, a daljnjih 31,8 posto iskazuje slaganje s tom tvrdnjom.

Općenito govoreći, učenici iskazuju visoku razinu optimizma vezanu uz svoju osobnu situaciju i budućnost.

U usporedbi s učenicima 7. razreda iz generacije 2016./17., rezultati učenika ovogodišnjih 7. razreda ukazuju na statistički značajno nižu razinu optimizma.

'Rezultati vezani za optimizam učenika pokazuju da su oni i dalje optimistični kad je u pitanju njihova osobna budućnost, ali također usporedba njihovih rezultata s onima njihovih vršnjaka iz istih škola otprije tri godine ukazuje na to da je došlo do blagog pada optimizma. Ovakav rezultat ne treba čuditi jer im se u Gradu Zagrebu dogodilo puno životnih događaja koji su jedinstveni ne samo u njihovom djetinjstvu, već i u kasnijem životu.

Ovakvi rezultati trebaju biti smjernica obrazovnoj politici da uključi teme vezane uz mentalno zdravlje na smislen i sustavan način od predškolskog pa sve do visokoškolskog obrazovanja, jer teme i sadržaji iz mentalnog zdravlja nisu dovoljno zastupljeni u hrvatskim školama, a situacije kroz koje smo prošli tek će pokazati posljedice kako na mentalno, tako i na fizičko zdravlje', napominje Jokić.

'Ovakav oblik online nastave pokazao se učinkovit u kriznoj situaciji, no glasovi učenika, ali i nastavnika ukazuju na to da on dugoročno nije održiv, a naročito ukoliko ne dođe do značajnijeg poboljšanja u smjeru povećane interakcije, boljeg praćenja i ravnomjernijeg opterećenja kako učenika, tako i obrazovnih radnika', zaključuje.