Prema objavi Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Hrvatska je godinama bila među vodećim europskim državama, no prema najnovijem izvješću, po udjelu lokacija s izvrsnom kakvoćom vode pala je s 5. na 12. mjesto. Institut pritom upozorava da se takav rezultat uklapa u trend na koji već dulje upozorava njihov znanstvenik, dr. sc. Slaven Jozić iz Laboratorija za mikrobiologiju.

Većina hrvatskih kupališta i dalje izvrsna

Podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da je Hrvatska u sezoni 2025. prijavila ukupno 1.039 kupališta, od čega 997 obalnih i 42 kopnena. Od ukupnog broja, 896 lokacija, odnosno 86,2 posto, ocijenjeno je izvrsnom kakvoćom vode. Još 20 kupališta ocijenjeno je dobrom, šest zadovoljavajućom, a četiri lošom kakvoćom.

Drugim riječima, hrvatske vode za kupanje i dalje su u velikoj većini sigurne i visoke kakvoće. No pad udjela izvrsnih lokacija, osobito u zemlji koja je godinama bila u samom europskom vrhu, otvorio je pitanje jesu li pritisci na obalu i more već počeli ostavljati vidjive posljedice.

Velik broj novih lokacija utjecao na statistiku

Hrvatska je 2025. prijavila znatno više kupališta nego prethodnih godina. Europska agencija za okoliš navodi da je broj prijavljenih kupališta u EU u 2025. porastao za 162 lokacije, a da je Hrvatska zaslužna za većinu tog povećanja, s 103 novo prijavljene lokacije.

To je važno jer nova kupališta često još nemaju dovoljno podataka za punu klasifikaciju. U Hrvatskoj je 2025. bilo 113 neklasificiranih kupališta, odnosno 10,9 posto ukupnog broja. To automatski smanjuje ukupni udio onih s izvrsnom ocjenom, iako među klasificiranim lokacijama kvaliteta ostaje vrlo visoka.

Obala i dalje stoji vrlo dobro, kopnene vode slabije

Najbolji rezultati i dalje se bilježe na obali. Od 997 hrvatskih obalnih kupališta, njih 873 ocijenjeno je izvrsnima, devet dobrima, tri zadovoljavajućima, a samo jedno lošom kakvoćom. No čak 111 obalnih kupališta nije klasificirano, što znatno utječe na ukupni postotak izvrsnih lokacija.

Kod kopnenih voda slika je slabija. Od 42 kupališta na rijekama i jezerima, 23 su izvrsne kakvoće, 11 dobre, tri zadovoljavajuće, tri loše, dok dvije lokacije nisu klasificirane. Europska agencija za okoliš posebno ističe da su kopnene vode općenito zahtjevnije za održavanje visoke kakvoće: u Europi je 2025. izvrsnom ocjenom ocijenjeno 88 posto obalnih, ali 78 posto kopnenih kupališta.

Upozorenje dr. Slavena Jozića

Znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. sc. Slaven Jozić, nedavno je upozorio da bi ovogodišnje izvješće moglo biti lošije za Hrvatsku. Prema objavi Instituta, najnoviji rezultati potvrđuju trend na koji on već neko vrijeme upozorava: udio plaža s morem izvrsne kakvoće posljednjih se godina smanjuje, a taj se trend podudara s rastom turističkih pritisaka tijekom sezone.

Institut pritom naglašava da se ne bilježi dramatičan porast broja plaža nezadovoljavajuće kakvoće, što je dobra vijest. Međutim, smanjenje udjela plaža s izvrsnom kakvoćom u korist onih s dobrom kakvoćom ne bi trebalo umiriti javnost ni donositelje odluka. Izvrsna kakvoća mora jedan je od ključnih razloga zbog kojih turisti biraju Hrvatsku, ali i važan pokazatelj stanja obalnog ekosustava.

Turizam, odvodnja i pritisak na infrastrukturu

Europska agencija za okoliš u izvješću ističe da je kvaliteta voda za kupanje u Europi posljednjih desetljeća znatno poboljšana ponajprije zahvaljujući smanjenju ispuštanja nepročišćenih i djelomično pročišćenih urbanih otpadnih voda, ulaganjima u uređaje za pročišćavanje i bolju kanalizacijsku mrežu.

Treba naglasiti da EEA-ino izvješće ne mjeri sve oblike onečišćenja. Klasifikacija voda za kupanje temelji se na praćenju bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje su pokazatelji fekalnog onečišćenja. Kemijski zagađivači, nutrijenti, pesticidi, farmaceutici ili mikroplastika nisu obuhvaćeni ovom klasifikacijom.