HDZ i HDSSB stanku od pola sata zatražili su zbog posljedica prošlotjednih poplava, ali i zagađenja u Slavonskom Brodu.

'Tražimo stanku zbog okolnosti koje zabrinjavaju sve građane Slavonskog Broda i nepoduzimanja ikakvih mjera kako bi se štete sanirale', kazao je u ime HDSSB-a Dinko Burić.

Međutim, zahtjev oporbe odbio je predsjednik Sabora Josip Leko

'U poslovniku piše da predsjedavajući neće odobriti stanku ako se zahtjev podnosi prije utvrđenog dnevnog reda i tijekom prijelaza na dnevni red. Mi još nismo ni prešli na prvu točku dnevnog reda pa nakon aktualnog prijepodneva možete zatražiti stanku', kazao je Leko.

Među onima koji su prvi postavili pitanje premijeru Zoranu Milanoviću bio je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kojemu je to ujedno bio i prvi put da je postavio pitanje na aktualnom satu otkad je postao šef glavne oporbene stranke.

'Približava se godinu dana kako ste na vlasti i što donosi godinu dana? Ovih godinu dana potrošnja je pala za šest posto, industrijska proizvodnja za sedam posto, izvoz za 12 posto, BDP za 1,5 posto, inozemna ulaganja sa 600 milijuna na 150 milijuna eura, broj nezaposlenih narastao je preko 330 tisuće, inflacija je porasla za pet posto, smanjena je kupovna moć i time se ruši standard. Očito je da na preuzimanje vlasti dolazite nespremni, i programski i kadrovski. Godinu dana izgubljeno je u lutanju bez cilja. Nije se tražilo da u pola godine napravite od Hrvatske neku od stranih zemalja. Stoga vas pitam jeste li počeli razmišljati i postoji li konzistentan plan i mjere kojima ćete spriječiti osiromašivanje hrvatskog čovjeka', zapitao je Karamarko Milanovića

Premijer mu je odgovorio da je ova Vlada odavno počela razmišljati i da radi. 'Kažete da vam se čini da lutamo, ali krivo vam se čini. Mi ne lutamo, ali nije jednostavno. U svojim nastupima vrlo malo i nimalo optužujem bivšu vlast. Kada me pitate da li ste, odnosno po hrvatski, jeste li počeli razmišljati – jesmo i radimo. U godinu dana smo napravili manje nego što smo htjeli. Situacija je teška. Koliko god da se zadužujemo, zadužujemo se manje nepovoljno nego prije godinu dana, no to je i dalje preskupo. Proračunski deficit bio je 15 milijardi, a sada je 10 milijardi i znam da se građanima fućka za to. Naš kreditni rejting je bolji nego prije godinu dana, a to investitori gledaju. Kada kažem da je u Hrvatskoj u ekonomskom smislu izvanredno stanje - jest, ali nije ratno stanje i nije kaos i nered. Izvanredno je u usporedbi s onim što smo smatrali normalnim. Sada je došlo vrijeme kada moramo donositi nekomplicirane i nepopularne odluke', odgovorio je Milanović

Međutim, Karamarko, očekivano, nije bio zadovoljan odgovorom.

'Dobili smo još jednu verbalnu akrobatiku. Drago mi je da ste počeli razmišljati. Pozivate se na probleme u Europi, no gdje ste tu vi? Pretvorili ste se u mašineriju za proizvodnju sirotinje i socijalnih slučajeva', rekao je Karamarko.

SDP-ovku Vesnu Fabijančić Križanić zanimalo je pojašnjenje premijera Zorana Milanovića o najavljenom uvođenje poreza na nekretnine. Uz podsjećanje kako je dio nekretnina već oporezovan, kroz komunalnu naknadu i porez na vikend-kuće, zanimalo ju je je li porez na nekretnine dodatno porezno opterećenje i povećanje prihoda u proračunu.

'Ukidaju se dva poreza, a uvodi se porez na nekretnine. To je tema koju smo stavili u javnu raspravu i o tome želimo razgovarati idućih nekoliko mjeseci i o tome iznositi stavove. Nije primarni cilj uvesti poreze koji imaju sve druge države u EU. To formalno čak i nije naša obaveza, nego se radi o uvođenju reda. Inzistiramo na tome da ne bude dodatnih poreznih opterećenja i da se štiti srednji sloj. Instrumenti poreza će tome pridonijeti', odgovorio je Milanović.

Obećao je prihvatiti kritike, ali je 'zbunjen neutemeljenim kritikama onih koji prijedlog nisu dovoljno pažljivo pročitali'. 'Ako se takva opasnost skriva u zakonu – pokažite mi, no ne pada nam na pamet opterećivati porezima ljude koji žive u nekretninama ili koriste kuće za odmor koje su gradili 30 godina kamen po kamen, ciglu po ciglu', obećao je premijer.

No ono što je najavio jest stavljanje nekretnina u gospodarsku funkciju, da se 'izvuku iz sive zone' te da se 'one koji su vlasnici nekoliko nekretnina natjera sklapati ugovore i platiti umjeren, relativno malen porez'.

'Porez nikako nije novi udar na građane, ni dodatno opterećenje na srednji sloj, ponovit ću još mnogo puta što je cilj', najavio je Milanović te istaknuo kako će to biti još jedan transparentan izvor sredstava lokalne samouprave.

HDZ-ovku Martinu Dalić također je zanimao najavljeni porez na nekretnine te je upitala premijera zašto vladajući ne odustanu od tog zakonskog rješenja i spriječe udar na građane

'Jeste li uopće vidjeli taj zakon? Govorite o nečemu što niste vidjeli i plašite investitore. Javnu raspravu ste poveli o zakonu koji niste vidjeli. Mogu ponovno dati argumente da se radi o korisnoj stvari koja neće povećati porezno opterećenje. Kad vidite zakon, znat ćete', poručio je Milanović.

Odbacio je kritike iz HDZ-a da su povećali porezno opterećenje te ponovio kako najavljeni porez nije udar na ljude, nego stimulativan porez na one koji nekretnine skrivaju od države i ne iznajmljuju ih na transparentan način.

'Hoćete reći da se u taj porez ne može ići jer su nam u komi zemljišne knjige, priznanje je vlastite kapitulacije pa prema tome nismo spremni ni za EU. Spremni smo. Nismo savršeni, ali smo spremni', ocijenio je Milanović.

HDZ-ov Branko Bačić osvrnuo se pak na situaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

'Zaustavili ste izgradnju Pelješkog mosta pravdajući se da će odluku donijeti Europska komisija. Obećali ste ratifikaciju štetnog ugovora s BiH. Zaustavili ste projektne aktivnosti na izgradnji autoceste od Doli prema Dubrovniku, pa od Vrgorca do Ploča. Zaustavili ste aktivnosti na izgradnji županijskog centra za gospodarenje otpadom. Ukinuli pravnu osobnost područnih službi HZMO-a i HZZO-a u Dubrovniku. Ukinuli ste pravnu osobnost carinarnici. S obzirom na značaj grada Dubrovnika koji nadilazi njegovu veličinu, Dubrovčani se pitaju čime su zaslužili ovakav neprimjeren odnos. Što ćete još dokinuti u županiji?' zapitao je Bačić.

Odgovorio mu je premijer Zoran Milanović. 'Nećemo ništa dokinuti ni zabraniti. Mislite da je građanima bitno što smo ukinuli pravnu osobnost; to je bitno činovniku koji je tamo bio postavljen. Nemojmo govoriti o pravnoj osobnosti ispostava i filijala. Kažete da smo zaustavili gradnju Pelješkog mosta. Mi? A tko je potpisao ugovore s izvođačima koji nisu izvršeni, što je u domeni kaznenog djela. Nije istina da smo zaustavili. Vi ste zaustavili. To je bila moja inicijativa da dobijemo novac iz EU', poručio je Milanović.

HDZ-ovca Davora Ivu Stiera zanimalo je pak područje vanjske politike, pa je premijera Milanovića podsjetio da je pozdravio izvještaj o monitoringu zaključivši pritom da je očito pozdravio i izjavu povjerenika Füllea koji je rekao da je intencija izvješća bila probuditi Zagreb.

'Pitanje je zašto nas je Vlada dovela do situacije da komisija želi probuditi Zagreb? Zašto je Vlada spavala i kad će se probuditi jer nismo vidjeli da se nakon izvješća Vlada probudila? Evo, oko Slovenije, politički posao Vlade je, pa i vas premijera, da riješite one političke opstrukcije u Sloveniji, ali vas tu nema. Hoćete se uključiti, jer do sada smo dobili iz Vlade samo objašnjenja da smo se mi sa Slovenijom dogovorili samo što to slovenska Vlada još ne zna. Pa to nije ozbiljno, tako se ne vodi vanjska politika', kazao je Stier

'Dakle, nikad ne denunciram Hrvatsku izvan Hrvatske. Što vi radite, vi znate. Ne optužujem vas ja za to, ne, ne, vi to sigurno ne radite. Nikada dokumente koji su za Hrvatsku jako važni ne prikazujem u crnom svjetlu, jer nisu crni. Od 50 uvjeta koje smo ranije imali spali smo na 10. Tih 10 su relativno lako rješivi bez podcjenjivanja. U međuvremenu ih je već nekoliko riješeno. I vi se pozivate na dio rečenice s tiskovne konferencije povjerenika za proširenje koji je rekao, citiram, da je smisao ovog izvješća da probudi hrvatsku Vladu. Pa to je, vrlo dobro znate, uobičajeni vokabular. Slovenija, pa valjda tu ima malo zasluga ove Vlade. Pa šta mislite o čemu ja razgovaram i moji suradnici kad idemo u Berlin, kad ovdje dolazi državna tajnica, kad idemo u Bruxelles svaki tjedan. Što mislite o čemu i s kim ja razgovaram. Morate mi vjerovati, trebali biste mi vjerovati da se borim za hrvatsku stvar, za našu stvar i kada se radi o odnosima sa Slovenijom gdje nas traže neke stvari za koje mi smatramo da nisu principijelne', odgovorio je Milanović.

Stier je bio šokiran odgovorom premijera. 'Pa kako se usudite nas optuživati? Vi optužujete, vi se bahatite. Ali iza te bahatosti stoji samo nesigurnost, jer ste izgubili kompas, jer situacija ide krivo, a vi nemate pojma kako Hrvatsku izvući iz krize, gospodine Milanoviću. To je činjenica. Jer znate, nekompetentnost jednog političara to je razarajuća jedna pojava isto kao i korupcija. Korumpirani političar krade državni novac, a i nekompetentan političar i krade Hrvatskoj, hrvatskom narodu nadu i vjeru u bolje sutra', odgovorio je Stier.

Iako oporbi nije odobrena stanka zbog Slavonskog Broda, pitanje premijeru Milanoviću što Vlada poduzima po pitanju zagađenja postavio je HDSSB-ov Boro Grubišić.

'Problem s rafinerijom nije od jučer i otvarali smo ga i u prošlom sazivu da ukažemo na to što ljudima uništava život u Slavonskom Brodu. Što se tiče zagađenosti, podaci osciliraju i rafinerija ide u remont i dva mjeseca neće raditi i vidjet ćemo ima li krivice i s hrvatske strane. Vršit ćemo pritisak. To su nesnosni mirisi s hrvatske strane i sigurno dolaze iz rafinerije. Molio bih vas da od toga ne radimo demagošku predstavu, no ne optužujem vas za to. Pratimo i mjerimo i ne možemo izvaninstitucionalno reagirati. Ali radimo pritisak, to nije ucjenjivanje susjeda nego pritisak. Riješit će se u iduće dvije godine, ali sutra neće', rekao je Milanović

Međutim, Grubišić je premijeru donio i gas-masku koju može nositi prilikom sljedećeg posjeta Slavonskom Brodu, a Vladu optužio da je više interesira profit koji Janaf ostvaruje od transporta nafte do Bosanskog Broda, nego bolji život građana.

Gordan Jandroković (HDZ) dvojio je postaviti teška i egzistencijalna pitanja ili trivijalna, pa je odustao pitati o nabavci novih vozila, vožnji biciklom u suprotnom smjeru, privatizaciji brodogradilišta 3. maj ili LNG-terminalu te pitao – kojih su to 10 antirecesijskih mjera o kojima se stalno govori i kojima Hrvatsku namjerava izvući iz krize.

'Nećete me sitnim provokacijama izbaciti iz takta. Automobile ne kupujemo, nego su oni operativni trošak poslovanja kao struja i voda. Je li bolje platiti servis skupog automobila 150.000 kuna kojem je istekla garancija? Tako se ponašaju samo 'šeikovi'. Nemam obraza to uraditi', rekao je Milanović. Zaključak prethodne Vlade o zabrani kupovanja automobila ocijenio je kao da je 'iz ekonomata bivše JNA' te rekao kako 'nema pojma kakvi se auti kupuju, no jedini nalog mu je – što jeftiniji'.

Kad je vožnja u suprotnom smjeru biciklom na Sljemenu, odgovorio je da mu 'ne pada na pamet odgovarati na provokacije s Facebooka'. O LNG-terminalu kratko je odgovorio kako su HDZ-ovci 'zabrljali oko Južnog toka', te Jandrokoviću poručio: 'Navijajte za terminal – ako uspije, reći ću da ste zaslužni za to'.

Jandroković je Milanoviću kratko poručio da je 'Golijat riječi i Liliputanac djela'.

HDZ-ova Ana Lovrin u svom se pitanju dotakla Ovršnog zakona podsjetivši premijera Milanovića da je nakon izbora obećavao humaniji zakon. 'Pitam vas, jesu li slike zadarskih Arbanasa koje smo ovih dana gledali u medijima na kojima specijalci izbacuju deveteročlanu obitelj iz njihove kuće na ulicu i doslovce ih vuku po cesti, je li to doseg vaše proklamirane zaštite dostojanstva ovršenika? Vjerujem da ste i vi i policija i sudski ovršitelj po čijem nalogu je to rađeno, pa i cjelokupna javnost duboko suosjećali s tragedijom ove obitelji, ali sve je bilo po zakonu. Stoga bih vam ja sugerirala, kada to već niste u novom Ovršnom zakonu vašem ugradili, da ugradite odredbe od toga da se od ovrhe izuzmu nekretnine koje su nužne za stanovanje ovršenika', rekla je Lovrin

Premijer Milanović priznao je da mu je bilo 'grozno' gledati to što se događalo u Zadru, ali je Lovrin podsjetio da je porezna uprava postupak završila 2008. kada je na vlasti bio HDZ.

'Ponavljam, taj predmet je završen 2008. Što je trebalo učiniti u međuvremenu, promijeniti zakon da se iz Ovršnog zakona izuzme nekretnina u kojoj građani stanuju? Jeste li svjesni kakve to posljedice stvara, jeste li svjesni koji je to prostor za manipulaciju. Ja mislim da je to veliki prostor za manipulaciju. I sad kako definiramo bahate, je li vam moj odgovor bahat, je li moj odgovor kolegi Grubišiću bio bahat? Ja mislim da nije, ali ne mogu vam drukčije odgovoriti nego vas pitati - lako je vama, vi ste si uzeli saborsku mirovinu nakon jednog mandata. Vi ste uzeli i kolega Grubišić isto nakon jednog mandata. Hoćete mi reći da sam bahat i da sam osoban? Dakle, nedopustivo mi je, i tu moram biti osoban, da ljudi koji se privatno ponašaju po jednom kriteriju pozivaju na nekakvu sućutnost, suosjećanje; dajte im svoju mirovinu. Mi ćemo im pomoći, ti ljudi neće i nisu završili na ulici. Dajte im mirovinu koju ste vi uzeli. Recite da sam bahat, ja drukčije na ovakva pitanja ne znam odgovarati, jer smatram da je ovo ljudski nepošteno. Recite da sam bahat. Ako je to opis bahatosti, ja sam ponosan na svoju bahatost', odgovorio je Milanović

U posljednje vrijeme aktualizirali se i pitanje privatizacije brodogradilišta 3. maj, što je posebno zainteresiralo SDP-ovog Zlatka Komadinu. 'Interesira me kao i javnost o kojoj sam govorio, kakva je budućnost hrvatske brodogradnje, pogotovo u ovom konkretnom slučaju 3. maja, kako ide plan odnosno program restrukturiranja i eventualne privatizacije i što je u vezi s tim ako Hrvatska kao većinski vlasnik sadašnjeg brodogradilišta kao i Brodosplita u ovom trenutku ne nađe validnog kupca. Što je s pregovorima u smislu zaključenja s Europskom unijom i ulaska u Europsku uniju, znači li to likvidaciju brodogradilišta koji ne nađu privatnog vlasnika, jer svjedoci smo da u svijetu postoji niz gospodarskih subjekata koji imaju državu kao vlasnika, a svjedoci smo i državnog intervencionizma, pogotovo zemlje Europske unije u ovim trenucima krize i zapravo borbe za očuvanja proizvodnih djelatnosti. Pa me u tom kontekstu interesira kako stoji situacija s  3. majem', pitao je premijera Komadina.

Milanović je kazao da po pitanju 3. maja sve ide po planu. 'Vi znate da je donesena odluka na Vladi o modelu privatizacije Uljanika i uloge 3. maja u toj cijeloj priči. Dakle, to je vezani posao, za to postoje jamstva, to je odobrila Europska komisija i to je za nas i financijsko i emotivno pitanje. Nećemo dopustiti da to propadne, ali da će moći kao do sada, neće. Dakle, tamo će vjerojatno raditi nešto manji broj ljudi kao u svim uspješnim firmama, ali hrvatska zastava će se i dalje vijoriti i hrvatski brodovi vjerujemo kvalitetniji i skuplji za bogatije i jače kupce će izlaziti iz tih navoza. U ovom trenutku još sam minimumom suzdržanosti koju mi nekakva ozbiljnost nalaže govorim da nam se čini da smo nadomak rješenja koja smo zacrtali kod donošenja odluke o privatizaciji Uljanika koja, kao što znate, ide prema planu. Dakle, to je uspješna privatizacija, mali dioničari su praktički preuzeli poduzeće i to je model kako se može dobro raditi', odgovorio je Milanović

HDZ-ova Martina Banić premijera je upozorila na odljev mozgova i 'priljev mozgova na Zavodu za zapošljavanje'.

'Svaka treća osoba na Burzi je mlađa od 34 godine. Mladi su odbijeni od poslodavca uz obrazloženje 'prekvalificirani ste'. U zadnjih godinu dana Hrvatsku je napustilo oko 10 tisuća mladih obrazovanih ljudi. Kako biste to spriječili, nudite model volontiranja za 1.600 kuna koji omalovažava trud, novac i vrijeme uloženo u stjecanje znanja i sposobnosti.
Poštovani gospodine premijeru, kako mislite pružiti priliku ostanka mladima u RH nakon završenog fakulteta?' pitala je Banić.

'No demagogiju na stranu. Dakle, 1.600 kuna je po vama kod volontiranja, odnosno kod pripravničkog staža omalovažavanje? Ja to tako ne vidim. Ja sam na sudu kao pravnik radio besplatno. Mnoge liječnike znam koji su tako radili. Dakle, ovo nazivati podcjenjivanjem rada... Ja ne znam je li vaš prvi posao možda bio u stranačkoj središnjici, moj nije. Do 33. godine, 38. godine. Dakle, moj posao prvi je bio kao volonter, odnosno nakon toga minimalno plaćeni pripravnik na Sudu u Zagrebu. Ništa više od toga. A onda sam zajedno s dosta ljudi ovdje koji sjede u vašim klupama radio u Ministarstvu vanjskih poslova za 200 i 300 maraka. I to je tako', odgovorio joj je Milanović