Supersonična raketa može pogoditi bilo koju lokaciju na planeti u roku od sat vremena, dok bombe netom pristigle iz Boeinga daju SAD-u daleko veće sposobnosti razaranja dobro zaštićenih neprijateljskih podzemnih objekata.

Povećana aktivnost Pentagona svega tjedan dana uoči isteka roka za postizanje dogovora o uštedama u američkom Kongresu, pritisnutom dosad najmasovnijim uličnim prosvjedima protiv korporacijske pohlepe, veže se uz recentni naglasak Washingtona na iranski nuklearni program i jačanje vojne prisutnosti na Pacifiku.

Iako je glasnogovornik Pentagona, kapetan John Kirby, demantirao da su bombe dizajnirane za napad na Iran, jedinu zemlju za koju se zna da svoj nuklearni program razvija u objektima ukopanim duboko pod zemljom, njegova izjava popraćena je izrazima nevjerice okupljenih novinara u Pentagonu.

Supersonično oružje i vojne baze

U prvom testu rakete nazvane Advanced Hypersonic Weapon (AHW), supersonično oružje lansirano je iz vojnog postrojenja Kauai na Havajima te je za manje od pola sata preletjelo Tihi ocean i pogodilo četiri tisuće kilometara udaljenu metu na atolu Kwajalein na Maršalskim otocima.

Novo oružje dio je američkog vojnog programa Conventional Prompt Global Strike. Potpukovnica Melinda Morgan, glasnogovornica Pentagona, navela je da je testiranje AHW-a izvršeno povodom aerodinamike, navigacije, kontrole i tehnologije termalne zaštite.

Za razliku od većine raketa koje nose nuklearne bojeve glave i napuštaju Zemljinu atmosferu, obrušavajući se na ciljanu metu, specifičnost ove rakete je što leti nisko, otežavajući radarima detekciju. Zamisao je, navodno, da predsjednik SAD-a može brzo odrediti mete na koje treba djelovati, bez korištenja nuklearnog oružja, već uz upotrebu kinetičkih bojnih glava, navode izvori u Pentagonu.

Iako AHW može nositi teret težine do pet i pol tona, uključujući nuklearnu bombu ili projektil, analitičari procjenjuju da SAD neće inicirati nuklearni rat. Izvjesno je, međutim, da s novom raketom Pentagon više neće biti ovisan o vojnim bazama širom svijeta, što bi na duži rok moglo donijeti uštede u vojnom proračunu.

'Vječna svjetska supersila'

Prema lipanjskom priopćenju o naravi testiranja AHW-a, oružje bi trebalo omogućiti 'predsjedniku, ministru obrane i ratnom zapovjedništvu da brzo unište, izbrišu ili poremete ključne neprijateljske ciljeve u roku od nekoliko sati'.

Testiranje AHW-a stiže u trenutku kada Pentagonu prijete veliki rezovi u proračunu zbog krizne ekonomske situacije u zemlji. Nedavno, ministar obrane Leon Panetta izjavio je da se SAD nikada neće odreći svog statusa svjetske supersile i globalnog vođe. Predsjednik Barack Obama prošlog tjedna najavio je da će SAD osnažiti vojnu prisutnost na Pacifiku, što se tumači kao prijeteća poruka sve intenzivnijem raspoređivanju kineske vojske u regiji.

Rezanje troškova obrane automatski će se početi provoditi ukoliko članovi dvostranačkog odbora - šest demokrata i šest republikanaca - do srijede u ponoć ne postignu dogovor o smanjivanju deficita za 1.200 milijardi dolara u idućih deset godina.

Ukoliko se do 23. studenog ne postigne dogovor, programi Pentagoni srezat će za čak 600 milijardi dolara. U tom slučaju, među najvjerojatnijim ishodima bit će i odustajanje od uspostave proturaketnog štita u Europi.

Panetta upozorava da bi posljedice masivnog rezanja proračuna bili razarajući za Pentagon, osobito ima li se u vidu da Bijela kuća neovisno o dogovoru u Kongresu planira smanjiti vojni budžet za 450 milijardi dolara u idućem desetljeću.