Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kazala je da će prema polugodišnjim pokazateljima najviše pravosudno tijelo u Hrvatskoj ove godine prvi put zaprimiti više od 6.000 novih predmeta, što još jednom ukazuje na potrebu redefiniranja nadležnosti Ustavnog suda.
Iako je u prvoj polovici ove godine riješeno 13 posto više predmeta nego u istom razdoblju lani zaostaci se povećavaju zbog velikog priljeva novih predmeta.
Ustavni sud tako je suočen s više od 8.600 neriješenih predmeta, a s obzirom da se godišnje ne može riješiti više od 5.000 predmeta trenutno stanje je alarmantno, kazala je Omejec.
Rješenje vidi u zakonskim promjenama prema kojima bi Ustavni sud rješavao samo predmete od ustavno-pravnog značaja, a ne i tužbe na sudske odluke kao do sada.
'Ustavni sud nije redovni sud i ne treba odlučivati o sudskim stvarima. U takve predmete ne bi trebao ulaziti osim u slučajevima kada dolazi do povrede ustavnih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava', smatra Omejec.
Osim toga otežavajućom smatraju i mogućnost da prijedlog za ocjenom ustavnosti, odnosno zakonitosti nekog pravnog akta, može predati svatko čak i ako u tom predmetu nema izravnog pravnog interesa.
'To ne postoji nigdje na svijetu', kazala je predsjednica Ustavnog suda, dodajući da bi se neustavnost nekog zakona morala utvrđivati na konkretnom primjeru osporavatelja.
'U tom bi slučaju Ustavni sud štitio ukupni pravni poredak, ali i interese pojedinca', zaključila je Omejec.
Dodala je i da je tijekom njenog mandata Ustavni sud stavio naglasak na međunarodnu suradnju te da je postao relevantna pravna institucija o kojoj se 'priča u europskim razmjerima'.
Na današnjoj konferenciji za novinare njen zamjenik Aldo Radolović podsjetio je na niz značajnijih odluka donesenih od početka godine, dok je tajnik Ustavnog suda Teodor Antić iznio statistiku rada prema kojoj je u prvom polugodištu ove godine zaprimljeno 3.208 novih predmeta, a riješeno njih 2.838.
