KOMADINA, PUSIĆ I KAJIN ZA TPORTAL

Unutar Kosoričine Vlade vlada kaos

Intervju_400x300 Komadina Pusić Kajin

Intervju_400x300 Komadina Pusić Kajin

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Karmen Mrkić/tportal.hr

Povodom dogovora na relaciji SDP-HNS-IDS o budućoj koalicijskoj vladi paralelno smo razgovarali sa Zlatkom Komadinom, Vesnom Pusić i Damirom Kajinom, istaknutim članovima triju stranaka koji su sudjelovali na predkoalicijskom sastanku u Kastvu. Koliko su usklađeni, odnosno jesu li na istoj valnoj (političkoj) duljini, pokušali smo doznati postavljajući im ista pitanja

Što ste dosad dogovorili s koalicijskim partnerima?

Zlatko Komadina: Razgovarali smo o gospodarsko-socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, o okolnostima u kojima sadašnja Vlada nema odgovore na krizu koja je prisutna i o tome da se Hrvatskoj napokon mora ponuditi alternativa, iz čega se vrlo jasno i brzo postigla suglasnost o potrebi zajedničke suradnje na parlamentarnim izborima.

Kastavski sastanak je prvi u nizu skupova koji će tek uslijediti, po mom sudu, a očito i po zaključku s našeg sastanka.

Kajin bi Kajina za predsjedničkog kandidata oporbe


Gospodine Kajin, rekli ste da biste u interesu zajedničkog predsjedničkog kandidata oporbe odstupili od predsjedničke kandidature. No IDS je iznio stav da neće podržati Ivu Josipovića, budući da nije dovoljno prepoznatljiv široj javnosti. Stojite li i dalje pri iznesenim stajalištima?
Ići protiv opozicije danas je kao i ići protiv Hrvatske i zato IDS sve čini da opozicija pobijedi i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima. Ja sam rekao da će se u drugom krugu naći dva kandidata opozicije, a to i danas mislim. Žalim što gospodina Josipovića nisam imao priliku upoznati, a osam godina zajedno sjedimo u Saboru, ali to ne znači da će IDS ikome podmetati nogu, ako taj drugi ima šanse, ne da opoziciju dovede do vrha, već da mijenja Hrvatsku.

Tko bi po vama bio kandidat dovoljno poznat široj javnosti, a da se sve tri stranke slože oko njega?

Damir Kajin, za sada. Kako bi bilo da idem u izbore, a sumnjam u sebe?

Je li se uopće razgovaralo sa SDP-om i HNS-om o zajedničkom predsjedničkom kandidatu ili je to pitanje ostavljeno po strani?

O tome moramo također razgovarati, jer imamo zicer, a promašiti ga bilo bi ne toliko neodgovorno koliko bi svjedočilo da opozicija nije zrela, ne za vođenje zemlje (to može svatko), već za zaokret od politike Ive Sanadera koja je Hrvatsku dovela do zida. Znači, nije poanta tko će voditi Hrvatsku, već kako.

Vesna Pusić: SDP, HNS i IDS dogovorili su suradnju na predstojećim parlamentarnim izborima i pripremu za zajednički izlazak na te izbore. Pripreme imaju više faza i čimbenika. Prva faza je obavještavanje javnosti o projektu lijevog centra za kompetentnu i odgovornu vladu nakon sljedećih izbora. Druga faza je definiranje okvirnih zajedničkih točaka programa izlaska iz krize i razvoja koji mora biti sastavni dio strategije. Treća faza su operativne pripreme i dogovori za zajednički izlazak na izbore. Uz ovakvo postepeno formiranje tima sposobnog za pobjedu kao i za uspješno izvođenje zemlje iz krize, smatram da je izrazito važna i suradnja s predsjednikom države Stipom Mesićem. Naravno, do konca mandata predsjednik Mesić može samo načelno podržati ovu inicijativu, kao i svaku drugu pozitivnu inicijativu na političkoj sceni. Nakon isteka predsjedničkog mandata, međutim, svako uključivanje predsjednika Mesića bilo bi dragocjeno.

Damir Kajin: Mislim da smo svi svjesni da će ubrzo doći do promjene vlasti. Za razliku od mnogih koji misle da HDZ ne treba podcjenjivati, ja sam mišljenja da će nam vlast pasti u ruke kao trula kruška, samo ne znam hoćemo li znati odgovoriti na očekivanja građana. Jednom riječju, ako ne želimo da nam vlast traje kraće no što je trajao drugi mandat Ivi Sanaderu, mi već sada moramo početi slagati program za 'dan poslije' preuzimanja vlasti, jer buduća koalicija nema pravo na lutanja, a građani na čekanje.

Koje su strateške odrednice vašeg koalicijskog sporazuma?

Zlatko Komadina: Sporazum dolazi na kraju, nakon što se utvrde smjernice zajedničkog programa i nakon što se program razradi i nakon što stranački timovi otvore sva pitanja i daju odgovore na to kako svaka od stranaka vidi temeljne probleme u Hrvatskoj, da nađemo zajednički presjek gdje su zajedničke točke, pa to sve skupa trebamo u više krugova razgovora i timova prodiskutirati i proanalizirati. Osobno mislim da strateška odrednica koalicije lijevoga centra mora biti zalaganje za socijalnu državu naspram neuspješnog koncepta neoliberalne Hrvatske koji je 20 godina više-manje funkcionirao u Hrvatskoj i koji je pokazao da ne može odgovoriti na potrebe hrvatskoga društva.

Vesna Pusić: Nismo još ni blizu koalicijskog sporazuma. Koncem ljeta dogovorit ćemo glavne točke okvirnog zajedničkog programa.

Damir Kajin: Taj sporazum nije postignut, ali je dogovor da se sve stranke odrede o prioritetima i to bi se trebalo uraditi brzo.

IDS bi trebao poći od sljedećih pretpostavki:
- borba protiv korupcije koja je pojela Hrvatsku, a za tu borbu trebaju nam autonomne institucije kaznene represije u najširem smislu
- ojačati ulogu Sabora kroz neposredan izbor zastupnika jer jedino tako će oni (zastupnici) postati tribuni i prestati biti pijuni
- treba pustiti ljude da rade, a to se neće moći ako na godišnjoj razini Sabor i Vlada donose nekoliko tisuća zakona, podzakonskih akata, uredbi...
- treba sve staviti u funkciju rada, angažirati sve resurse, od vojnih koje vojska ne koristi do turističkog zemljišta, od rudnih do prostornih, povući kapital u Hrvatsku, jer bez istoga ni nas neće biti (primjerice, danas sam bio u Kamenu Pazin, ne mogu nigdje u Hrvatskoj otvoriti kamenolom, a imaju 350 radnika, preko 20 milijuna eura izvoza, ne mogu se razvijati, dok država vapi za devizama)
- decentralizirati Hrvatsku
- otvoriti se susjedima (od Slovenije do BiH, Srbije, Italije, Austrije, Njemačke)
- pozvati tajkune da nam pojasne kako su došli do prvog milijuna eura
- sve staviti u funkciju razvoja (s milijardu kuna subvencionirati kamatu – industriji, turizmu, poljoprivredi...)
- provesti poreznu reformu
- ne dirati mirovine i skresati sve neproizvodne investicije.
Hrvatsku treba 'istrijanizirati', jer izvoz po stanovniku najveći je u Istri. Istra najviše doprinosi proračunu, a nijedno jamstvo iz proračuna ne ide u Istru. Zatim, jedino je u Istri prva gospodarska grana industrija, a svi su nam veliki sustavi stabilni i posluju bez pomoći države, primjerice Uljanik. Zato treba reći 'ne' privatizaciji Uljanika. U prilog Istri govori i nezaposlenost od samo šest posto te činjenica da deviznoj likvidnosti Hrvatske najviše doprinosi Istra.

Koje još stranke biste rado vidjeli u koaliciji?

Karmen Mrkić

Karmen Mrkić

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal


Komadina: Prijevremeni parlamentarni izbori bi se trebali održati paralelno s predsjedničkim
Zlatko Komadina: Koalicija lijevog centra, barem po mom osobnom iskustvu u Primorsko-goranskoj županiji, uvijek je otvorena za sve osim za desne konzervativne stranke, za one koje prihvaćaju program i koji su spremni dati svoj doprinos u realizaciji zajedničkog programa.

Vesna Pusić: Ove tri stranke su jezgro i nose koaliciju lijevog centra. Otvoreni smo za razgovore s drugim strankama centra koje bi mogle biti potencijalno zainteresirane za različite oblike suradnje.

Damir Kajin: Samo manjine. Ostali su preskupi za bilo koju koaliciju te će ti njihovi apetiti pojesti buduću Vladu.

Dokle predviđate da će izdržati Vlada Jadranke Kosor?

Zlatko Komadina: Teško je dati decidiran odgovor na to pitanje. Teoretski ta Vlada može izdržati do kraja redovnog mandata ukoliko nađe odgovore za fiskalni deficit države i ukoliko konsolidira državne financije. Svaka vlada ovisi o većinskoj podršci u parlamentu. Za sada ta podrška postoji i temeljem te podrške predsjednik Stjepan Mesić je i dao mandat Vladi Jadranke Kosor. Drugo je pitanje je li ta Vlada legitimna budući da je veoma slična prošloj, Vladi Ive Sanadera koja je, po mom mišljenju, izgubila politički legitimitet. Ja sam već rekao, mislim da bi to bilo pošteno, da se podrška toj politici testira na prijevremenim izborima, a zbog racionalnosti i zbog situacije da u isto vrijeme imamo stabilnu situaciju u državi, znači da imamo Vladu, prilika je da se to održi paralelno s predsjedničkim izborima. O tome ima li ova Vlada legitimitet trebaju se izjasniti građani, a ne saborski zastupnici i stranke za koje su se građani izjasnili jer su te stranke postizbornom trgovinom stvorile većinu i napravile program koalicije koji je zapravo pao. Teško je imati novu Vladu na starom programu koji se pokazao neuspješnim!

Vesna Pusić: Moja procjena je da će sadašnja Vlada izdržati do siječnja ili veljače 2010. Smatram da u ovim teškim i složenim vremenima Vlada koja će biti u stanju zemlju izvući iz krize, kako ekonomske, tako i političke i vanjskopolitičke, mora imati snažan legitimitet i široku potporu i povjerenje građana. Za to su nužni parlamentarni izbori. Argument da su izbori skupi nije argument, jer se iz naše današnje situacije vidi da je apsolutno najskuplja nekompetentna vlada. Manje od dva tjedna nakon Sanaderovog odlaska zaredale su korupcionaške afere u javnim i državnim tvrtkama pod kontrolom HDZ-a. Čini se da više nitko nije u stanju prikrivati korupcionašku pljačku tih razmjera. To je trošak koji Hrvatska više ne može izdržati.

Damir Kajin: Do početka sezone 2010. Tada će kriza u Hrvatskoj biti na vrhuncu i HDZ će moliti boga da što prije ode s vlasti.

Koliku štetu od aktualne Kosoričine vlasti i prethodnih godinu i pol Sanaderove vladavine procjenjujete da je Hrvatska pretrpjela ili će pretrpjeti?

Karmen Mrkić

Karmen Mrkić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Željko Šop

Sastanak u Kastvu je prvi u nizu. SDP, HNS i IDS još nisu ni blizu koalicijskog sporazuma
Zlatko Komadina: Brojevi ne lažu. U šest godina tih vlada Hrvatska je sa 20 milijardi došla na 40 milijardi duga, povećala je raskorak u vanjskotrgovinskoj razmjeni, došla je u situaciju negativnog GDP-a i u situaciju da ne može zatvoriti ni proračun za koji je već predviđeno da ima proračunski deficit. Da ne govorim o aferama koje su potresale tu Vladu, o nepopularnim i, često se pokazalo, lošim potezima i zakonima koje su donosili pa povlačili i o tome da su ne samo na unutrašnjopolitičkom planu nego i na vanjskopolitičkom planu zapeli u pregovorima s Europom i susjednom Slovenijom. Drugim riječima, ta se Vlada i nije proslavila! Teško je tu štetu kvantificirati. Valjda je logično da svaka država teži doprinijeti kvaliteti života svojih građana i ako ona pada, a u Hrvatskoj pada, ako gubimo besplatne udžbenike i prijevoz, ako nam se sustav zdravstva također derogira u smislu smanjenja limita mnogim zdravstvenim ustanovama, u smislu dubioza i neplaćanja, ako su javna poduzeća neplatiše, onda je štetu teško mjeriti. Ovdje više nije pitanje palijativnih mjera i pojedinačnih poteza, već je to pitanje promjene cjelokupnog koncepta vođenja države i javnih financija.

Vesna Pusić: Mislim da je realno reći da je Sanaderova Vlada imala smisla i rezultata u prve dvije godine svog prvog mandata. U tom razdoblju Sanader je preokrenuo službenu politiku HDZ-a iz antieuropske u proeuropsku, iz antimanjinske, naročito u odnosu na srpsku manjinu, u savezništvo sa Samostalnom srpskom demokratskom strankom, te iz harangiranja protiv Haškog tribunala u uspješnu suradnju s Tribunalom. Nakon toga je zastalo. Još je traljavo djelomično provedena posuđena ideja o povratu mirovina koje je HDZ potrošio za vrijeme svoje vladavine 1990-2000. Time su se projekti i rezultati završili. Najveća šteta Sanaderovih vlada nakon toga je bujanje nekontrolirane korupcije u najvišim vrhovima vlasti, stalno dodatno opterećivanje gospodarstva, defenzivna politika smanjenja deficita bez ofenzivne politike dinamiziranja privrede. Problem Kosoričine Vlade je što nije za sada jasno što radi, što želi i s kime će to napraviti. Čak se i iz daljine vidi da unutar Vlade vlada kaos.

Damir Kajin: Hrvatska je pred gospodarskim slomom. Kako RH ne može servisirati vanjske dugove, vrijeme je da se kaže tko je za to odgovoran: Ivo Sanader. Jednom riječju, svjetska kriza nije razlog gospodarskog sloma, već Vlada Ive Sanadera, a ovaj 'ostatak ostataka' te Vlade više ne može učiniti ništa, osim Hrvatsku (po standardu i plaćama) vratiti u 2000. godinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi