HDSSB-OV OSIJEK

Uništavaju umjetničko kino, a žele biti europski grad kulture

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 23.10.2012 08:27
  • Objavljeno 23.10.2012 u 08:27
Bošnjak kino urania

Bošnjak kino urania

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Od 1995. godine Grad Osijek – čije vodstvo ponosno najavljuje kandidaturu za europski prijestolnicu kulture - ne sudjeluje u programima kina Urania i Europa, jedinih koja nude umjetničko vrijedne filmove u gradu i okolici. Vlasništvo tvrtke je mješovito, privatno i državno, bavi se isključivo kulturom, djelatnosti tradicionalno komercijalno neisplativom, ali gradska uprava uporno ih tretira kao trgovački centar, banku ili benzinsku stanicu. Protivno mišljenju nadležnog Ministarstva kulture, Grad je lani čak blokirao račun Kinematografa, ali film se od ovog vikenda ipak vratio Osječanima

Dvokrilna ulazna vrata kina Urania u Osijeku u petak su cijeli dan stajala širom otvorena sve do ponovnog uključenja projektora čitavu godinu od prisilnog gašenja te ustanove. Radnici HEP-a provjerili su sustav grijanja, a već oko podneva radijatori su grijali i u uredu Marijane Bošnjak, direktorice Kinematografa Osijek. Repertoar očekivan – umjetničko-kulturni filmovi s naglaskom na ostvarenja izvan Holywooda raspodijeljena u tjedni ciklus, koji u ovom slučaju pruža uvid u suvremenu talijansku i brazilsku filmsku umjetnost.

PONOVO RADI BIOSKOP – PROGRAM U SURADNJI S TALIJANIMA I BRAZILCIMA

Urania je u petak krenula s predstavljanjem videospota 'To je ljubav', koncertom vokalno-instrumentalnog sastava Krijesnice i brazilskim filmom 'Bilo jednom'. Tijekom vikenda i ponedjeljka od 17,30 do 23 sata prikazano je osam filmova – austrijski 'Lilli mala vještica', talijanski 'Tempirana bomba', 'Dobrodošli na sjever' i 'Može se to' te brazilski 'Ne zovem se Johnny' i 'U znaku grada'.
Neke od organizacija koje su organizirale svoje priredbe, seminare, koncerte i slične kulturne događaje su Francuska alijansa, fakulteti, Zemaljska udruga podunavskih Švaba, Talijanski institut za kulturu, udruga Pobjede, kulturni odjeli 22 ambasade, udruge Breza, Slama, Novi film.

'Ponovo radi bioskop', Bošnjak je u pozivu na otvaranje Osječanima citirala jednu izjavu iz 'maratonaca' što je ljubitelje filma podsjetilo na uobičajenu otvorenost ovih kina prema interesima javnosti.

Zato je lani u listopadu Osijek šokirala odluka gradonačelnika Krešimira Bubala da pred 100. rođendan osječkih kinematografa blokira bankovni račun tvrtke i zaustavi niz projekata i priredbi u kojima su građani trebali uživati proteklih godinu dana. Kako sada tportal otkriva ta blokada odrađena je protivno zakonu.

Dopis bivšeg ministra kulture Jasena Mesića od 17. listopada 2011. potvrđuje da Grad Osijek nije smio blokirati bankovni račun Kinematografa Osijek zbog duga nastalog neplaćanjem spomeničke rente, jer je ta tvrtka samostalno uložila mnogo veća namjenska sredstva u obnovu prostora u kojima djeluje. Kino Urania i Europa zaštićena su kulturna dobra, u čije održavanje i obnovu Kinematografi ulažu kontinuirano unazad 15 godina.

Mesić podsjeća da su Kinematografi u restauraciju Uranije, kulturno dobro iz 1912., uložili vlastitih 200 tisuća eura te značajna sredstva u kino Europu. Time su vlasnici tvrtke, objasnio je Mesić, poslušali Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 'čime su posredno ostvarili i zakonsku svrhu prikupljanja spomeničke rente'. Znači, nije bilo smisla da Grad Osijek ubire svojih 188 tisuća kuna. Iako je Mesić dopis poslao i gradonačelniku, Bubalo je svejedno nalegao na račun. Na kraju je Grad naplatio preko 300 tisuća kuna, zbog naraslih kamata.

'Kada razmislimo o odnosu Grada Osijeka prema Kinematografima unazad 15 godina, izgleda kao da je netko htio da uništi kina i tvrtku', kaže Bošnjak.

Ne samo da je tijekom godinu dana osiromašena kulturna ponuda grada nego Grad nikada nije obeštetio Kinematografe. Urania i Europa programskim sadržajima ispunjavaju uvjete Europacinema, ali Grad nikada nije sudjelovao u njihovim projektima. Za razliku od brojnih drugih organizacija, 22 ambasada, ministarstava i Europske unije. Štoviše, na račun Kinematografa nikada nije uplaćeno ni 800 tisuća kuna, sredstva koja je Republika Austrija donirala Gradu Osijeku namjenski za obnovu Uranije.

Pred lanjski ključ u bravu Bošnjak je Bubalu predložila da Grad sudjeluje u obogaćenju ponude, organiziranju izložbi, kazališnih predstava i cabareta, ali gradonačelnik je to javno odbio. Nije 'vidio razloga za upuštanje Grada u partnerstvo s nekim privatnim projektima ili vlasnicima', s obzirom na to da u Osijeku ima još 16 kina. Naravno, uračunavši multiplekse koji prodaju blockbustere, skupe kokice, dugotrajne reklame i klupski užitak u potrošačkoj histeriji nakon predstave.

Žele biti europski grad kulture

Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg EU odredi na razdoblje od jedne godine u kojoj treba u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život i svoju kulturno-povijesnu baštinu. Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za kulturni preobražaj te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Europska komisija predložila je redoslijed zemalja za imenovanje Europske prijestolnice kulture u periodu od 2020. do 2033. godine. Za 2020. izabrane su Hrvatska i Irska. U proteklih tri godine brojni hrvatski gradovi najavili su kandidaturu. HDSSB-ov gradonačelnik Krešimir Bubalo istaknuo je kako Osijek intenzivno lobira za titulu Europske prijestolnice kulture 2020.

Kinematografi su nastali pretvorbom i privatizacijom bivšeg društvenog poduzeća Prosvjeta, čija je uprava tada donijela odluku da se osnuje dioničko društvo. Hrvatski fond za privatizaciju u tri navrata prodavao je dionice, ali Grad Osijek nijednom nije pokazao interes da otkupi kina i zadrži ih kao javnu tvrtku. Konačno, kina su sada u 51 postotnom vlasništvu obitelji Guštin, četvrtina pripada zaposlenicima malim dioničarima i četvrtina državi, Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).

Državna revizija 2003. u izvještaju je zaključila da je privatizacija i pretvorba obavljena sukladno zakonu. Iz revizije se vidi da je do danas ispunjen i ambiciozan razvojni program, iako tada još nije sadržavao ni rokove ni budžet. Predviđao je obnovu dvorana i njihovo pretvaranje u višenamjenske dvorane u kojima se osim prikazivanja filmova mogu održavati kongresi seminari, književne večeri i slično. U sadržajnom dijelu planirano je prikazivanje umjetnički vrijednih filmova i zamjena zastarjele suvremenom opremom. Tako je i bilo do zatvaranja Europe i Uranije.

Revizija navodi da su Kinematografi pametno raspolagali novcem zarađenim od prodaje drugih dvorana u njihovu vlasništvu, kina Narodni i Zvečevo. Sredstva su uložena u obnovu. Od privatizacije do 2003. broj zaposlenih povećan je sa sedam na 11, što je bio rezultat porasta prihoda od osnovne djelatnosti.

Unatoč tomu, Grad je uglavnom ignorirao postojanje tako uspješnih kina u središtu grada, čak i u slučaju malobrojnih kulturnih priredbi koje organizira. Grad ne organizira klasične i ostale koncerte, kazališne predstave, tribine, inače, a ni u kinima. 'Unazad dvije godino nismo uvršteni ni u Osječko ljeto kulture. Dakle, glavno je pitanje smatra li gradska uprava da gradu treba ovakav program ili ne', ogorčena je Bošnjak.

Kaže da je svjesna koliku komercijalnu vrijednost imaju ove dvije zgrade. Prošlo ljeto distributer uvozne robe iz Kine namjeravao je ondje napraviti skladište, ali uprava ga je glatko odbila. Smještene u neposrednoj blizini svih važnijih institucija, promenade, u blizini pješačkih zona i glavnog trga, Bošnjak priznaje da bi razni biznismeni svakako bili zainteresirani za prenamjenu u banku ili skladište. 'Jednom kada se to dogodi povratka više nema i zato se ne damo.'

Glavna novost pored ponovnog otvaranja Uranije je digitalizacija kina koju provodi Ministarstvo kulture i s osječkim kinematografom. 'Publika može očekivati programski i tehnički još kvalitetniji sadržaj', najavila je Bošnjak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi