Posljednji dan kampanje Dnevnik Nove TV donio je i posljednji dio istraživanja odnosa snaga u četiri najveća hrvatska grada uoči lokalnih izbora. Ovaj put naglasak je, umjesto na kandidatima i kandidatkinjama za gradonačelnike, bio na njihovim listama.
Kako izgledaju utrke za gradska vijeća, odnosno u slučaju Grada Zagreba za gradsku skupštinu, prezentirao je reporter Nove TV Hrvoje Krešić. U tri grada traju napete utrke i formiranje većine bi mogao biti ozbiljan izazov, dok je u jednom manje više sve već jasno, započeo je Krešić.
ZAGREB
Gradska vlast u Zagrebu na dobrom je putu da zadrži većinu u skupštini, ali do ciljne ravnine još nisu stigli. Prema istraživanju, među ispitanicima koji kažu da bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore u Zagrebu, najviše je onih koji bi pritom zaokružili listu Možemo! i SDP-a - njih gotovo 37,7 posto.
Daleko iza je koalicija okupljena oko HDZ-a i DP-a koja može računati na 15,9 posto podrške. Treća je nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 12 posto podrške. Koalicija koja podržava Tomislava Jonjića i njegovu listu je na 6,5 posto, a oko praga pleše i lista okupljena oko Davora Bernardića, podržalo bi ih 5,6 posto ispitanika.
Ispod praga, ali dovoljno blizu da ga preskoče, su liste nekadašnjih bliskih suradnika Milana Bandića - Ivice Lovrića i Pavla Kalinića. Svi ostali su, a ima tu poznatih igrača poput Mosta ili stranke Dalije Orešković i Glasa, na jedan posto podrške ili manje. Nije malo niti neodlučnih, gotovo 11 posto, tako da su u Zagrebu još uvijek sve opcije otvorene, rekao je Krešić.
SPLIT
Što se tiče Splita, između prve dvije vodeće liste je manji jaz, no raznolikosti ne nedostaje. Centar Ivice Puljka je na 26,8 posto podrške, dok je koalicija oko HDZ-a na 22,3 posto.
HGS Željka Keruma je treći s 11,1 posto, lijeva koalicija oko SDP-a i Možemo! je na 10,2 posto. Desna koalicija okupljena oko Mosta i DOMiNO-a ima podršku 5,7 posto, dok lista Tomislava Jonjića ima 4 posto podrške, tek nešto ispod praga.
Sve druge liste ne mogu računati na podršku veću od 2,5 posto, a neodlučnih koji kažu da izlaze na birališta je više nego u Zagrebu - gotovo 15 posto. Ukratko, ovdje će se oko formiranja većine voditi poprilično intenzivni i zanimljivi razgovori, smatra Krešić.
RIJEKA
Ništa manje zanimljivo nije ni u Rijeci, gdje je izjednačenost još veća, a posljedice raskola u lokalnom SDP-u itekako vidljive.
Na vrhu je lista Akcije Mladih i Unije Kvarnera, odnosno kandidatkinje koja prema istraživanju Dnevnika Nove TV najbolje stoji u utrci za prvu osobu grada - Ive Rinčić. Podržava ih 23 posto ispitanih. Iako je razlika vrlo mala, SDP s partnerima je ipak drugi s 22,3 posto podrške.
HDZ sa svojom koalicijom je na trećem mjestu s 15,7 posto podrške, lista aktualnog gradonačelnika Filipovića na 11,4 posto. Most, DOMiNO i ostali su na 9,3 posto podrške, prag prelazi i Možemo! sa svojih 7,1 posto. Svi ostali imaju manje od 1 posto podrške ispitanika, a i ovdje je još uvijek 10 posto neodlučnih.
OSIJEK
Prema istraživanju, jedina utakmica s jasnijim ishodom je ona u Osijeku. HDZ sa svojim partnerima uživa 58,3 posto podrške ispitanih, dok je lijeva koalicija na 16,7 posto.
DOMiNO, Most i ostali prelaze prag s 5,7 posto podrške, Snaga Slavonije i Baranje ostaje ispod praga s oko 4 posto. Svi ostali pojedinačno imaju manje od 2 posto, a neodlučnih je 9 posto, no teško da oni ovdje mogu značajnije promijeniti ishod izbora.
Hrvoje Krešić napominje kako treba uzeti u obzir da je riječ o istraživanju javnog mnijenja u određenom trenutku. Prema njemu, mnogi plešu oko praga, dosta je neodlučnih i njihovi glasovi mogu značajno promijeniti odnose snaga ondje gdje je neizvjesna borba. U velikoj mjeri će i izlaznost odlučivati o konačnom ishodu, a u nekim vijećima se biraju i predstavnici nacionalnih manjina, koji će također imati utjecaj na slaganje većine, zaključio je Krešić.
Napomena:Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS na stratificiranom slučajnom uzorku od 600 punoljetnih građana u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Uzorak je stratificiran prema gradskim četvrtima, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 7. do 14. svibnja 2025. godine. Pogreška mjerenja je +/-4,0%.