Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku na svojem je Facebooku napisao dužu objavu u kojoj je objasnio 'Zašto se Popisom ne utvruđuje broj računa, mobitela, bazena ili električnih automobila?'
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof osvrnuo se na Popis stanovništva na svojem Facebooku, a u dužoj objavio objasnio razloge Popisa stanovništva. Svoju objavu naslovio je 'Zašto se Popisom ne utvrđuje broj računala, mobitela, bazena ili električnih automobila?'.
Objavu ravnatelja DZS-a Marka Krištofa prenosimo u cjelosti:
'Razlog proizlazi iz svrhe Popisa – precizno utvrditi najvažnije karakteristike svih stanovnika i kućanstava, što omogućuje da se ostala statistička istraživanja ne moraju provoditi na cijelom stanovništvu, već samo na manjem uzorku. Da bi se dobili 95% pouzdani rezultati (na NUTS2 razini) potrebno je ispitati otprilike 5.000 kućanstava, koja su po više zadanih kriterija slučajno odabrana iz Popisa. Dakle, Popis je važan jer garantira da će i ostala istraživanja (kojima se onda utvrđuje siromaštvo, zdravstveno stanje, korištenje IKT tehnologija ili bilo što drugo) biti kvalitetna, pouzdana i znatno jefinija od Popisa.
vezane vijesti
Također treba biti svjestan da Popis – kao jedino statističko istraživanje koje se provodi na cjelokupnom stanovništvu, predstavlja iznimno veliko opterećenje za ispitanike. Pretpostavimo da je za popisivanje jedne osobe (+ kućanstva i stana) u prosjeku potrebno 20 minuta i recimo da će se potpisati ukupno 4 milijuna ljudi. To znači da je za Popis stanovništvo utrošilo ukupno 1,3 milijuna sati, odnosno ukupno 152 godine. Ako to, po studentskoj satnici od 30 kuna pretvorimo u novce, svaki stanovnik je za Popis „potrošio“ 10 kuna svog vremena, znači da ukupno izvještajno opterećenje Popisa mjereno novčanim ekvivalentom iznosi 40 milijuna kuna. Ako to pretvorimo u pitanja – i pretpostavimo da je za odgovor na svako dodatno pitanje potrebno prosječno 30 sekundi, svako dodatno pitanje „košta“ 25 lipa po popisanom stanovniku – odnosno milijun kuna na razini RH.
Dakle, dobro je da se Popisom nisu utvrđivale nepotrebne stvari, no propuštena je prilika da se dobiju odgovori na pitanja koja se ne mogu pouzdano dobiti iz drugih izvora. Aktualni upitnik predstavlja minimalno proširen set pitanja iz EU Uredbe, a je rezultat predanog rada tima vrhunskih statističara (od kojeg su mnogi u međuvremenu nažalost napustili Zavod). Ono što je po meni nedostajalo su široke javne konzultacije, u kojima bi se prikupio kratak set dodatnih pitanja, kako bi konačni upitnik odgovorio svim potrebama društva i statistike. Zbog toga, popisni upitnik i digitalno popisivanje po meni dobivaju prolaznu ocjenu.
Za Zavod pravi izazovi tek predstoje, bit će vrlo izazovno koordinirati aktivnosti popisivača na terenu, bit će teško kontrolirati fiktivne popisnice (kojih će sigurno biti) te će biti vrlo zahtjevno organizirati kontrolu i obradu ogromne količine podataka. Predviđam da će odaziv na e-popisivanje biti blizu 60%, što je znatno više od brojke koju je komunicirao Zavod (da će biti zadovoljni s 30%). To znači da bi popisivači mogli biti nezadovoljni s prihodima, koji bi mogli biti znatno manji od onih koji su im najavljeni.', napisao je Krištof.
