MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

U Hrvatskoj se neće osnivati novi radni sudovi

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 05.01.2012 07:43
  • Objavljeno 05.01.2012 u 07:00
Općinski sud u zagrebu

Općinski sud u zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Ranko Suvar

Želje sindikata za još kojim radnim sudom osim onoga u Zagrebu neće se ostvariti, barem ne u neko skorašnje vrijeme, naime, iz Ministarstva pravosuđa poručuju da ne kane osnivati više specijaliziranih općinskih radnih sudova

U Zagrebu je početkom ove godine počeo raditi Općinski radni sud, osnovan za Grad Zagreb i za naselje Ivanja Reka, i taj je sud u rad preuzeo sve one radne sporove koji do kraja prošle godine nisu pravomoćno okončani pred zagrebačkim Općinskim građanskim sudom, brojkom rečeno njih ukupno 7.516.

Upravo s tog suda na Općinski radni sud Državno sudbeno vijeće sredinom prosinca prošle godine 'premjestilo je' 26 sudaca koji već jesu sudili u radnim sporovima, a do imenovanja predsjednika novoga suda, krajem godine kao sudac privremeno ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave u Općinskom radnom sudu imenovana je Tihana Cišper, dosadašnja sutkinja za radne sporove zagrebačkog Općinskog građanskog suda.

Dok novi sud počinje rad bez predsjednika ili predsjednice u staroj zgradi u kojoj se radnim sporovima bave stari-novi suci, čiji će ured resiti nova tabla, ali ne i druge promjene koje bi donijele sadržajnost u čitavu problematiku, ništa se drugo neće značajnije promijeniti. Na to je, kao što smo već pisali, otpočetka upozoravala pravna struka, koja osnivanje radnog suda vidi gotov isključivo kao ustupak bivše Vlade sindikatima, koji su poentirali na beznačajnoj stvari.

Nužne su sadržajne, a ne formalne promjene

Sindikati i dalje radne sudove vide kao odličnu stvar, smatrajući da će tako biti osigurani uvjeti za hitno provođenje postupka, a na taj mlin vodu tjera i Ministarstvo pravosuđa, koje, međutim, istovremeno, ruši sindikalna nadanja za osnivanjem radnih sudova i u Rijeci te Splitu i Osijeku. Naime, s obzirom da nas je zanimalo kakav je plan nove Vlade po ovom pitanju, pitali smo što o prigovorima struke i sindikalnim željama misle u resornim ministarstvima pravosuđa i rada.

Radni sporovi u brojkama

Prema analizi 2005. godine u svim općinskim sudovima ukupno zaprimljeno 23.646 radnih sporova; 2006. godine njih 11.547; 2007. godine njih 10.206; 2008. godine njih 11.481 te 2009. godine njih 11.300.

Iznimka je 2010. godina kad je broj radnih sporova porastao na 15.409, od čega se 6.977 sporova odnosi na neisplate po Kolektivnom ugovoru, dakle sporove, koji gledajući s aspekta sudačke profesije ne zahtijevaju neki veći radni angažman u rješavanju, obzirom da se radi o tzv. unificiranim predmetima.

Osim toga, analiza je pokazala i da je polovinu godišnjeg priliva radnih sporova, njih 7.805 od 15.409 tijekom 2010, zaprimio Općinski građanski sud u Zagrebu.

Odgovor nam je pristigao iz Ministarstva pravosuđa, koje navodi da 'u drugim gradovima neće uslijediti osnivanje specijaliziranih općinskih radnih sudova, nego će u postojećim općinskim sudovima, kao i do sada, u radnim sporovima postupati ili suci odjela za radne sporove ili suci zaduženi za postupanje u radnim sporovima, ukoliko u sudu nisu ustrojeni sudski odjeli jer za to nema zakonskih uvjeta'.

Hoće li možda biti najvažnijih promjena koje će umjesto forme značiti sadržajnu kvalitetu u smislu, primjerice, broja ročišta ili načina izvođenja dokaza, u resornom ministarstvu nisu kazali, ali zato podsjećaju da su prije odluke o osnivanju radnog suda samo u Zagrebu analizirali tematiku radnih sporova unazad 10 godina u Hrvatskoj, koja je pokazala da je samo u Zagrebu potrebno osnovati specijalizirani radni sud.

S druge strane, s obzirom na najave izmjena mnogih zakona, možda ipak uslijede neke promjene, i to čak u odnosu na sam postupak, barem ako sadašnja Vlada nije zaboravila da je u kampanji tvrdila da 'već ima pripremljen Zakon o radnim i socijalnim sudovima po kojemu radni spor u cijelosti mora završiti najdulje u roku od dva mjeseca'. 'Određeni su vrlo kratki rokovi za svaku procesnu radnju, a sudac stegovno odgovara za najtežu povredu radne dužnosti ukoliko ne obavi radnju u određenom roku što znači da mu prijeti razrješenje od dužnosti.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi