Podaci Hrvatske liječničke komore (HLK) pokazuju da u Hrvatskoj nedostaje čak trećina ginekologa, odnosno njih stotinjak. Zbog toga se puno žena nema gdje upisati, ordinacije broje i po 9000 pacijentica, što je dovelo do toga da oko 250.000 žena nema svog ginekologa. Neke idu privatnicima, a druge uopće ne idu na preglede.

No, ovaj problem ima još jednu posljedicu. Naime, na rezultate papa-testova se čeka i po dva mjeseca, što je problematično, naročito ženama kod kojih se sumnja u pojavu raka. Naime, papa-testovima se provjeravaju promjene na stanicama vrata maternice kako bi se što prije otkrilo potencijalno rizično stanje pa i sami rak vrata maternice.

Dulje čekanje na nalaze iz Ministarstva zdravstva za 24sata pravdaju vremenom obrade i izdavanja nalaza koje se može razlikovati od jedne do druge ustanove. To, pak ovisi o broju zaprimljenih uzoraka, organizaciji rada, raspoloživim kapacitetima te potrebi za dodatnom stručnom obradom pojedinih uzoraka. No, napominju da dulje čekanje na nalaze nužno ne znači i pogoršanje zdravlja.

"Ako nalaz pokaže promjene koje zahtijevaju daljnju obradu ili praćenje, postupanje se određuje prema vrsti i stupnju promjena te procjeni ginekologa. Razumijemo zabrinutost pacijentica zbog duljeg čekanja te je važno da se nalazi obrađuju što je moguće učinkovitije, uz očuvanje kvalitete i pouzdanosti dijagnostičkog postupka. Za konkretan razlog i rok čekanja na pojedini nalaz pacijentice se mogu obratiti ordinaciji ili ustanovi u kojoj je uzorak uzet", napominju.

Smanjen broj pregleda i testova

Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o zdravstvenoj zaštiti žena sugerira da je broj pregleda u primarnoj ginekologiji od 2018. do 2024. pao za otprilike 109.000. Pretprošle je godine učinjeno 336.000 papa-testova, od čega je 12 posto ponovljeno.

"Čekanje na nalaz dva mjeseca je doista pretjerano, i nije u redu da sustav pacijentice tako tretira. No, što se zdravlja tiče, promjene se razvijaju polako pa nema razloga za zabrinutost", govori specijalistkinja za ginekologiju i porodništvo Jasenka Grujić.

Napominje da zdravstveni sustav bilježi i manjak citologa, zbog čega bi trebalo davati prednost HPV testovima, a ne papa-testovima. Naime, HPV je otprilike 85 posto slučajeva uzročnik promjena stanica vrata maternice. Zbog toga se djecu cijepi protiv tog virusa prije spolne aktivnosti

"Osim toga, treba poraditi na pitanju procjepljivanja u školama, i na sveobuhvatnoj seksualnoj edukaciji u školama, koju nemamo. Imamo zato značajan mortalitet od raka vrata maternice, koji je moguće spriječiti", rekla je Grujić.

Planovi se tek trebaju ostvariti

Od raka vrata maternice je 2024. u Hrvatskoj umrlo 98 žena, od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. Godišnje oboli oko 300 žena, a unatrag 10 godina ih je umrlo oko 120. 

Plan Ministarstva zdravstva je od sljedeće godine uvesti obvezno cijepljenje protiv HPV-a. Za usporedbu, u Švedskoj bi do iduće godine taj virus trebali iskorijeniti, zahvaljujući razvijenom sustavu cijepljenja te redovitim testiranjima HPV testovima, koje zdravstvene vlasti čak šalju i na kućne adrese.