Dok je pozornost svjetske javnosti uperena prema Bliskom istoku i Hormuškom tjesnacu, na drugom kraju svijeta i tinja problem za koji su mnogi mislili da je riješen
Veliko istraživanje koje je proveo The New York Times, pokazalo je kako se već mjesecima, daleko od očiju javnosti, vode intenzivni pregovori između SAD-a, Grenlanda i Danske o budućnosti tog, kako Trump voli reći, 'strateški važnog teritorija'.
NYT tako navodi kako je održano nekoliko sastanaka na kojima se raspravljalo o novom modelu američke prisutnosti na Grenlandu. No, grenlandski političari strahuju da bi američki zahtjevi mogli dugoročno ugroziti autonomiju i potencijalnu buduću neovisnost.
Pozivajući se na izvore uključenih strana, NYT navodi kako SAD pokušava izmijeniti postojeći obrambeni sporazum s Danskom ne bi li tako osigurao trajnu američku vojnu prisutnost na Grenlandu čak i u slučaju njegove neovisnosti.
vezane vijesti
'Vječna klauzula', kako ju nazivaju grenlandski političari, zapravo bi značila da Grenland nikad neće biti u potpunosti neovisan. SAD pak svoje zahtjeve temelji na obrambenom sporazumu iz 1951. godine koji je potpisan s Danskom dok je Grenland još bio danska kolonija. Novi prijedlog proširio bi američka prava iz tog sporazuma.
Strateški zanimljivo područje
Nije tajna kako SAD želi Grenland povezati u obrambeni sustav koji bi se protezao od Aljaske, preko Kanade i arktičkog područja, a koji bi se sastojao od mreže radarskih postaja, vojnih baza i logističkih centara. Američka vojska Grenland bi u tom slučaju koristila i kao centar za obuku i vojne vježbe.
S obzirom na to da Arktik posljednjih godina postaje sve važnije geopolitičko područje, što zbog potencijalnih novih plovnih pravaca, što zbog golemih prirodnih resursa koji su skriveni ispod leda, ne iznenađuje da se SAD ne želi odreći svojih planova.
No, problem je što američki zahtjevi nisu ograničeni samo na vojna pitanja. NYT navodi kako se žele osigurati i buduća ulaganja u Grenland. Navodno se traži mehanizam koji bi SAD-u omogućio pravo veta na velike infrastrukturne i investicijske objekte na otoku. Time bi se, dodaju, spriječio ulazak Kine i Rusije.
Na Grenlandu i u Danskoj tome se snažno protive, unatoč američkim tvrdnjama da je to nužno zbog zaštite nacionalnih interesa.
Grenlandski političari strahuju da bi se, s potencijalnim smirivanjem sukoba na Bliskom istoku, pozornost Trumpa ponovno mogla prebaciti na njihov otok. Unatoč tim pritiscima, na Grenlandu i dalje jasno tvrde kako ne žele postati dio Sjedinjenih Država. Pitanje svoje neovisnosti žele rješavati s Danskom, a ne sa zainteresiranim igračima sa strane.
'Grenland mora imati posljednju riječ o tome s kim posluje', jasno je rekao grenlandski premijer Nielsen.
