Rijetko kada su iranski čelnici bili suočeni s tako jasnim izborom kao sada.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, bilo promišljeno ili kao rezultat improvizirane strategije, doveo je Iran do točke gdje mora odlučiti: vratiti se za pregovarački stol i prihvatiti ponudu 'dogovora' ili riskirati da Izrael – vjerojatno uz potporu SAD-a – uništi iranski sigurnosni aparat, nuklearni program i gospodarstvo u još jednoj demonstraciji 'maksimalnog pritiska', kako je Trump nazvao svoju prvu rundu sankcija protiv Teherana, piše Guardian u velikoj analizi.

Sudeći prema posljednjim izjavama i potezima, Trump pokušava pokazati da bilo kakav dogovor mora biti isključivo pod njegovim uvjetima i da je on jedini donositelj odluka. Riječ je o iskazu sirove moći, ne samo prema Iranu, već i prema Europi.

Poniženje G7: Trump odlazi, Macron ostaje bez odgovora

Trump je još jednom demonstrirao svoj prezir prema multilateralizmu i institucijama poput G7. U subotu je iznenada napustio summit u Kanadi dan ranije, ostavljajući europske lidere – ali i domaćine – bez glavnog aktera rasprave o izraelsko-iranskom sukobu.

Na pitanje jednog višeg diplomata je li Trump zapravo došao u Washington radi diplomatskog rješenja ili kako bi ušao u rat, odgovor je bio izravan: 'Ne znamo.'

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je ublažiti dramatičnost odlaska izjavom da se radi na primirju, ali Trump ga je u objavi na Truth Socialu sarkastično ismijao, rekavši: 'Namjerno ili ne, Emmanuel uvijek sve pogrešno shvati.' Dodao je kako on traži nešto 'mnogo veće' od pukog primirja.

Američki diplomati pritom su odbili podržati uvrštavanje poziva na prekid vatre u zajedničku izjavu G7, unatoč tome što je upravo to trebao biti njezin glavni smisao. Na kraju su europski čelnici pristali na minimalistički tekst od osam rečenica, kojim se tek izričito potvrđuje pravo Izraela na samoobranu i podrška njegovoj sigurnosti.

Europljani svedeni na logistiku

Macron, britanski premijer, njemački kancelar te japanski premijer Shigeru Ishiba sada moraju nastaviti summit bez američkog predsjednika, koji je nije održao zakazane sastanke, među ostalim s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum.

Europa ponovno ostaje po strani dok se povijest piše bez nje; vješta u pisanju deklaracija, ali isključena iz donošenja ključnih odluka, koje donose unilateralisti spremni upotrijebiti silu. Rusija je komentirala da je G7 ionako 'prilično beskoristan klub', iz kojeg je izbačena nakon aneksije Krima.

Ultimatum Iranu

Unatoč isključenju iz glavnih odlučivanja, europski su diplomati ipak pokušali posredovati. Na zahtjev SAD-a, ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva razgovarali su s iranskim kolegom Abbasom Araghchijem.

Poruka koju su prenijeli bila je jasna: Iran mora odmah proglasiti prekid vatre, odustati od eskalacije, zadržati UN-ove inspektore i odbaciti svaki govor o izlasku iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) – čime bi se otvorio put prema razvoju nuklearne bombe. Također, američke snage u regiji ne smiju biti meta.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy poručio je kako bi svaki daljnji sukob mogao rezultirati nekontroliranim katastrofalnim ishodima. Araghchi je uzvratio da Iran ne može jednostrano 'ušutkati topove' dok Izrael nastavlja s napadima. Ishod tih razgovora europski su dužnosnici zatim prenijeli američkom državnom tajniku Marcu Rubiju.

Jedan zapadni diplomat priznao je kako Irancima prenose strategiju SAD-a i Izraela o kojoj sami nisu bili konzultirani. Lammy je u britanskom parlamentu i javno istaknuo da London nije odobrio ni sudjeluje u izraelskim vojnim akcijama. Lammy se složio da se iranski nuklearni program mora obuzdati, ali jasno poručio: 'Nijedna vojna akcija ne može trajno zaustaviti iranske nuklearne kapacitete.' Dodao je da iranski narod ima pravo birati svoje vodstvo.

Macron upozorava na iluziju režimskih intervencija

S francuske strane stiglo je upozorenje protiv pokušaja nametnutih promjena režima. Macron je poručio: 'Oni koji vjeruju da bombardiranjem izvana mogu spasiti zemlju unatoč njoj i protiv nje, uvijek su bili u krivu.' U ovom trenutku sve ovisi o sljedećem američkom potezu.

Govoreći iz predsjedničkog zrakoplova Air Force One, Trump je poručio da želi 'pravi završetak', odnosno da Iran 'u potpunosti odustane od svog nuklearnog programa'. U prijevodu: ukidanje prava na obogaćivanje urana – što je crvena linija za Teheran, jer zadire u suverenitet.

No pitanje je hoće li Iran, u svom oslabljenom položaju, biti spreman zaboraviti crvene linije radi samoodržanja. A Europa, ponižena i zaobiđena u ovim danima geopolitičkog teatra, sada možda najbolje razumije koliko je ta dilema stvarna i koliko je sama nemoćna pred oštricom mača, piše Guardian.