Dok Donald Trump gradi veliku plesnu dvoranu uz Bijelu kuću, planira UFC borilište na njezinu južnom travnjaku i priprema nove carine, rasprava o njegovu drugom mandatu sve se više širi izvan granica SAD-a. U HTV-ovoj emisiji Otvoreno politologinja Đana Luša, vanjskopolitički komentator Tihomir Vinković i profesor Kristijan Kotarski analizirali su učinke Trumpove politike na američku demokraciju, gospodarstvo i međunarodni poredak
Luša smatra da je Trump od početka drugog mandata pokrenuo niz ambicioznih projekata koji izazivaju podijeljene reakcije. Među njima je i velika plesna dvorana koja će moći primiti između 900 i 1000 uzvanika, a planirano UFC borilište na travnjaku Bijele kuće nazvala je presedanom u američkoj povijesti. Po njezinu mišljenju, takvi potezi učvršćuju podršku najtvrđeg dijela MAGA biračkog tijela, ali teško mogu privući umjerenije birače, prenosi HRT.
Posebne prijepore izaziva i Trumpova odluka o vraćanju dijela spomenika uklonjenih tijekom prosvjeda pokreta Black Lives Matter. Luša upozorava da se time ponovno otvaraju stari društveni sukobi te tvrdi da je ‘politika podijeljenosti u američkom društvu došla do vrhunca’. Kritičari, dodaje, zamjeraju predsjedniku što državne projekte povezuje s vlastitim političkim imidžem, a njegov mandat opisuje kao ‘kombinaciju svojevrsne kleptokracije’ usmjerene na interese obitelji i bliskih saveznika. Kao primjer navodi međunarodne projekte povezane s Trumpovom obitelji, uključujući investicije Jareda Kushnera u Albaniji.
Vinković: To je njegov stil
Vinković, s druge strane, ističe da dogradnje Bijele kuće nisu novost te da se Trumpovi projekti uklapaju u njegov prepoznatljiv stil. ‘Trump je oduvijek bio grandiozan čovjek’, rekao je, podsjetivši na njegove poslovne projekte prije ulaska u politiku. Smatra i da dio kritika zanemaruje gospodarske pokazatelje. Kao primjer navodi podatak da je prošlog mjeseca otvoreno 172 tisuće novih radnih mjesta, znatno više od očekivanih 88 tisuća, dok je nezaposlenost oko 4,3 posto. Pozvao se i na ocjenu izvršnog direktora JPMorgan Chasea Jamie Dimon da je američko gospodarstvo otpornije nego što se očekivalo. Ipak, priznaje da gospodarski rast nije dosegnuo razine iz razdoblja predsjednika Bidena.
Govoreći o političkoj snazi predsjednika, Vinković ističe da Trump i dalje čvrsto kontrolira Republikansku stranku. Od 118 kandidata koje je podržao na unutarstranačkim izborima, svih 118 je pobijedilo. Prema njegovu mišljenju, birači su dobro znali kakvog političara biraju i njegova megalomanija za njih nije iznenađenje.
'Krenuo je u rat na više fronti'
Kotarski upozorava da je najveći problem Trumpove politike nepredvidivost. Prema procjenama Financial Timesova servisa FDI, deset najvećih svjetskih gospodarstava ove će godine zbog nesigurnosti povezane s Trumpovom administracijom privući oko 200 milijardi dolara manje ulaganja. Posebno problematičnim smatra agresivnu carinsku politiku prema Kini, Europskoj uniji, Kanadi i drugim saveznicima. ‘Krenuo je u rat na više fronti’, rekao je, dodajući da Trump carine sve češće koristi i kao sredstvo političkog pritiska.
Prema Kotarskom, Trumpov glavni cilj ostaje reindustrijalizacija SAD-a i povratak industrijskih radnih mjesta, no smatra da neselektivan pristup carinama teško može donijeti željene rezultate. Upozorio je i na pritiske prema američkoj središnjoj banci te ocijenio da Trump nema dugoročnu razvojnu strategiju kakvu su imale administracije Ronald Reagan ili Barack Obama.
Luša: Hiperaktivan za svoje godine
Raspravljalo se i o Trumpovoj dobi te sposobnosti obnašanja dužnosti. Luša smatra da predsjednik, unatoč godinama, pokazuje iznimnu energiju i da je ‘za svoju dob možda čak i hiperaktivan’, no upozorava da problem vidi u njegovoj impulzivnosti i sklonosti promjenama odluka u vrlo kratkom roku. Istodobno priznaje da je politički ostvario velik dio ciljeva koje je obećao biračima te da i dalje uživa snažnu podršku među republikancima.
Vinković pak smatra da Trumpa treba procjenjivati prema rezultatima, a ne prema pojedinačnim izjavama. Podsjetio je da su i suradnici iz njegove prve administracije često upozoravali da se ne reagira na svaku predsjednikovu objavu, nego da se promatra smjer politike. Dodao je da će odnos snaga u Kongresu nakon međuizbora uvelike odrediti prostor za provedbu Trumpove agende.
Sve više vlada izvršnim odredbama
Najkritičniji prema dugoročnim posljedicama Trumpove politike bio je Kotarski. Iako američko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost, smatra da je predsjednik ‘nanio dugoročnu strukturnu štetu globalnoj trgovinskoj arhitekturi’. Po njegovu mišljenju, najveći problem je činjenica da su stara pravila međunarodne trgovine oslabljena, a nova još nisu uspostavljena, što stvara trajnu neizvjesnost za globalno gospodarstvo. Upozorio je i da bi aktualne krize mogle dodatno ojačati kineski položaj u području zelenih tehnologija i ubrzati promjene u svjetskim trgovinskim i energetskim tokovima.
Govoreći o američkom političkom sustavu, Kotarski tvrdi da Trump sve više vlada izvršnim uredbama. Naveo je da je u samo godinu dana donio oko 240 izvršnih uredbi te ocijenio da time nastoji zaobići Kongres. Luša dijeli sličan stav te upozorava da takav način upravljanja slabi mehanizam međusobne kontrole institucija na kojem počiva američki politički sustav.