Trump je po dolasku na samit skupine G7 u Francuskoj djelovao opušteno te je u razgovoru s novinarima poručio da je 'sve dobro'. U društvu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona najavio je da će se sada više posvetiti okončanju rata u Ukrajini.

'Sada kada je ovo završeno, usredotočit ćemo se na to i vidjeti možemo li i taj problem riješiti. Svakog mjeseca pogine 25 tisuća ljudi, uglavnom vojnika. To se ne bi smjelo događati', rekao je Trump.

Europljani strahuju da će ostati po strani

Iako Trumpove riječi na prvi pogled zvuče ohrabrujuće, iza kulisa raste zabrinutost među europskim dužnosnicima. Njihov je strah da bi američki predsjednik, sada oslobođen svakodnevnog upravljanja krizom na Bliskom istoku, mogao ponovno preuzeti kontrolu nad mirovnim procesom i pritom marginalizirati europske saveznike.

'To što je Trump bio zaokupljen drugim krizama nije nužno bilo loše', rekao je jedan diplomat EU-a za Politico pod uvjetom anonimnosti.

Pitanje Ukrajine ponovno će biti u središtu pozornosti tijekom sastanka čelnika G7 i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji bi trebao trajati dva sata.

Zelenski i dalje računa na Washington

Ukrajinski predsjednik više je puta naglasio da bez američke uključenosti neće biti moguće postići trajni mir. Nakon razgovora s Trumpom u nedjelju, Zelenski je poručio da su razmijenili 'dobre ideje koje bi mogle približiti mir'.

Iz Trumpove administracije ističu da američki predsjednik želi okončati sukob iz humanitarnih razloga.

'Predsjednik ima humanitarno srce i želi da ovaj rat završi kako bi se zaustavilo besmisleno ubijanje', rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće.

Europa traži veći pritisak na Rusiju

Europski čelnici pritom zagovaraju drukčiji pristup od Washingtona. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da bi povećanje financijske pomoći Ukrajini trebalo biti među glavnim temama samita G7.

'Europa ostaje nepokolebljiva u potpori Ukrajini', rekla je von der Leyen, istaknuvši da EU već pokriva dvije trećine financijskih potreba Kijeva za ovu i sljedeću godinu.

Dodala je da ostatak moraju preuzeti partneri, prije svega Sjedinjene Države.

EU je ovog tjedna također otvorio formalne pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom te najavio dodatnih 75 milijuna eura bespovratnih sredstava za Kijev.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa poručio je da su jedinstvo i odlučnost G7 ključni za okončanje rata koji traje dulje od Prvog svjetskog rata.

Telefonski razgovori s Putinom izazvali zabrinutost

Dodatnu nelagodu među europskim saveznicima izazvao je Trumpov telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održan neposredno prije samita.

'Jučer smo imali vrlo dobar razgovor s predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom. Mislim da bismo mogli nešto postići', rekao je Trump.

Prema riječima Putinova savjetnika Jurija Ušakova, Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner uskoro bi trebali otputovati u Moskvu.

Za Europu je ključno pitanje tko će voditi buduće pregovore i pod kojim uvjetima. Zelenski inzistira na tome da Europa mora sudjelovati u razgovorima ne kao posrednik, već kao saveznik Ukrajine.

Sankcije, teritorij i budućnost pregovora

Europska unija u narednim tjednima planira dovršiti 21. paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na rusku 'flotu u sjeni' i ograničavanje prihoda od izvoza nafte.

Međutim, nije jasno hoće li Washington slijediti taj pristup. Sjedinjene Države posljednjih su mjeseci ublažile dio energetskih sankcija Rusiji zbog rasta globalnih cijena energenata.

Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno su poduzeli prve korake prema izravnim razgovorima s Moskvom, ali pritom i dalje inzistiraju na trenutačnom prekidu vatre i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Ipak, europski dužnosnici strahuju da Trump možda ne dijeli njihovu viziju pregovora ili da ih uopće neće željeti za pregovaračkim stolom.

'Na kraju se pokazuje da je jedina osoba na svijetu koja može okupiti obje strane i pokušati okončati ovaj rat predsjednik Trump', rekao je jedan visoki dužnosnik njegove administracije.