Dok se to jednom ne razjasni, unatoč ili možda baš zbog HDZ-ovske gromoglasne tišine i oporbenog iščuđavanja te poslovične DORH-ove nazovi šutnje, želuci poreznih obveznika opet se grče nad novom epizodom političke ignorancije.

Kako drukčije objasniti da je netko toliku svotu novca mogao prvo kod kuće praktički čuvati u čarapi, da bi je potom predao nekom drugom, koji novac bez imalo čuđenja skriva u stranački sef. Potom, kad stvari možebitno zaguste, taj isti novac prosljeđuje ni manje ni više nego glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, a on - premda mu neki tepaju da je 'motor borbe protiv korupcije' - i opet ostaje bez ulja?

Uzgred budi rečeno, činjenica da za sve navedeno ne postoji službeni pisani trag je 'slučajnost' koja itekako upada u oči, ali se iz cijele priče ipak mogu izvući određeni zaključci. O tome za tportal govori i profesor Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak, koji upozorava da 'nijednoj stranci zapravo nije u interesu političke financije staviti kao jedno od glavnih pitanja'

NEVJERODOSTOJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Priča s HDZ-ovim crnim fondom i torbama punim keša koje su bile prenašane naokolo kao da je riječ o špeceraju čini se nevjerojatna, ali zapravo ne treba čuditi.

Oni koji su htjeli, uvijek su mogli primijetiti da u političkoj utakmici financijere ne treba jednako gledati na obje strane, ali i da iste te obje strane nisu pretjerano, osim na deklarativnoj razini, zainteresirane za postavljanje pravog suca.

Premda su HDZ-ovske financije uvijek izazivale najviše pažnje, njihova netransparentnost nije samo boljka vladajuće stranke, upozorava Petak, koji smatra da nam je 'potreban USKOK za političke financije'.

'Znamo da postoje problemi s izvješćima, koja nisu vjerodostojna i, naravno, ovo s HDZ-om je skandalozno i svinjarija prvog reda, ali transparentnost u financijama ni ostalim strankama nije jača strana, no ta je priča svima njima deveta rupa na svirali', kaže Petak.

Ističe da je trag novca ono što treba slijediti, ali i da nemamo tijelo koje bi se time moglo baviti 'Državno izborno povjerenstvo time se ne bavi jer nema ni ingerencije ni sankcija, što je glupost, Državna revizija provjerava samo ono što dobije napisano, možda bi ona trebala dobiti neke dodatne ovlasti, a USKOK naknadno istražuje, i to tek na temelju pisanja medija.'

Petak smatra da do promjena u tom pristupu može doći tek 'nakon pritiska javnosti, a prvenstveno Europske unije koja je već upozoravala na te probleme, pa je stoga i došlo do nekih, ali još uvijek nedovoljnih izmjena u Zakonu o financiranju političkih stranaka'.

BEZ PRITISKA I SANKCIJA NEMA PROMJENA

Upozorava da je jedan od problema što 'nigdje ne možete naći objedinjene podatke o tome koliko stranke dobivaju od gradova, općina i županija, a tokove donacija je, unatoč zakonskim izmjenama, teško pratiti, tako da se jedino točno može vidjeti koliko stranke dobivaju novca iz državnog proračuna'.

'Sve to iznimno važno jer ne možete biti vjerodostojna vlast ako ne objasnite otkud i kako ste došli do novca kojim ste osvojili tu vlast i natjecali se u kampanji. Sve ostalo je mutno i ostavlja prostor sumnji', zaključuje Petak.

No dodaje da je svjestan da takav način ponašanja zahtijeva i institucionalizaciju novih obrazaca, do čega jedino može doći, kako smatra, 'uspostavom posebnog političkog USKOK-a i donošenjem presuda koje će ukazati na neprihvatljivost prenošenja torbi i keša umjesto transparentnih stranačkih financija'.

Nažalost, na to će čini se ipak još trebati pričekati, smatra Petak, koji i sam priznaje da je 'skeptičan te da bez pritiska EU te sankcija neće biti ništa, nego ostajemo na logici malog Ivice – budi dobar, pa će tata kupiti sladoled'.