V.d. predsjednice zagrebačkog HSLS-a Nevenka Lastrić-Đurić prozvala je u ponedjeljak gradonačelnika Tomislava Tomaševića da se stalno hvali da je Grad u suficitu, a to za nju znači da se proračun ne planira dobro, da se uzima previše poreza ili se grad ne razvija dovoljno.
Proračunski višak kojim se hvali zagrebački gradonačelnik ne znači da građani žive bolje ni da se grad dovoljno razvija, upozorila je Lastrić-Đurić.
Zanima je zašto građani za isti novac dobivaju slabije usluge, zašto gradska vlast podiže poreze dok prema privatnim ulaganjima pokazuje otpor i zašto se propušteno europsko financiranje nadoknađuje gradskim novcem.
Prvi je problem, navodi zagrebački HSLS, raskorak između cijene gradskih usluga i onoga što građani dobivaju. Gradska vlast tvrdi da odvoz otpada nije poskupio, iako se smeće odvozi jednom tjedno umjesto nekadašnja tri puta. Zadržavanje cijene uz smanjenje usluge za građane znači da je riječ o dvostrukom poskupljenju, tvrdi Lastrić-Đurić.
vezane vijesti
Zagrebački HSLS problematizira i odnos gradske vlasti prema privatnim ulaganjima, upozoravajući da se razvoj metropole ne može temeljiti samo na prikupljanju poreza i trošenju postojećih prihoda, bez jasnog plana privlačenja investicija.
Upozorava i na nedosljednost gradske uprave jer dok vladajući odbijaju uključivanje privatnog kapitala u javne usluge, sustav javnih bicikala Bajs vodi upravo privatna tvrtka. Pitanje je, ističe, zašto se suradnja prihvaća u jednom slučaju, a u drugima unaprijed odbacuje.
Kao treći problem navodi problem nedovoljnog ulaganja u pripremu investicija. Za Program 1708 „Razvoj investicijskih projekata od interesa za Grad“ u proračunu za 2026. predviđeno je bilo samo 65.000 eura, oko 0,002 posto ukupnih rashoda. Isti iznos naveden je i u projekcijama za 2027. i 2028.
Usporedba bazena u Španskom s geotermalnim kompleksom u Bjelovaru
Kao primjer različitih rezultata ulaganja, HSLS Zagreb uspoređuje bazen u Španskom i najnoviji geotermalni kompleks Wellovar u Bjelovaru, gradu koji vodi predsjednik HSLS-a.
Dva bazena u Španskom koštala su "vrtoglavih" 36,3 milijuna eura, dok vrijednost Wellovara iznosi 42 milijuna eura. No, za približno šest milijuna eura više Bjelovar je dobio deset bazena, uključujući olimpijski bazen i geotermalni izvor koji će ubuduće grijati cijeli grad i smanjiti troškove građanima.
Dio investicije pokriven je europskim sredstvima. Zagreb je dva manja bazena financirao u cijelosti iz gradskog proračuna, dok je pokušaj europskog sufinanciranja završio upravnim sporom koji je Grad izgubio u prvom stupnju.
„Bazen u Španskom dobra je vijest i to ne osporavamo. Ali građani imaju pravo pitati zašto je toliko plaćen, što su dobili za te novce i zašto nije osigurano europsko sufinanciranje“, zaključuje Lastrić-Đurić.
