SVEUČILIŠNA ČETVORKA

Tko su i što misle profesori iz Mosta koji idu u Sabor?

Gordana Rusak, Ivan Lovrinović, Robert Podolnjak, Slaven Dobrović

Gordana Rusak, Ivan Lovrinović, Robert Podolnjak, Slaven Dobrović

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

S liste stranke Most u Sabor bi, među ostalima, trebalo uči četvero profesora koji predaju na Sveučilištu u Zagrebu - Gordana Rusak s PMF-a, Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta, Slaven Dobrović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Robert Podolnjak s Prava

Zanimalo nas je tko su ti ljudi, kakve su im biografije te razmišljanja o znanosti i obrazovanju, osobito jer se u ključnim reformskim zahtjevima Mosta ovaj resor ne spominje. Nešto o njihovim idejama i namjerama moglo se doznati tek iz odgovora na pitanja koja su im pred izbore upućena iz Hrvatskog fizikalnog društva. Prema njima namjeravaju povećati ulaganja u resor, ali ne naglo već kako se gospodarstvo bude oporavljalo, a proračun rasterećivao. Ne misle ignorirati činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu ispalo s relevantnih svjetskih rang lista, osobito Šangajske, a u tom kontekstu planiraju više sredstava dati onim područjima koja su uspješnija, poput prirodoslovnih. Tvrde da će im jedini kriterij u dodjeljivanju sredstava za znanstvena istraživanja biti izvrsnost, a namjera im je promjenama regulative olakšati suradnju znanstvenika i gospodarstva.

Gordana Rusak: HDZ-ove izjave o strategiji su opasne

Prof. Gordana Rusak kandidirala se u I. izbornoj jedinici u kojoj je Most osvojio tri mandata. Rođena je u Čakovcu gdje je završila srednju školu. Kroz paralelni studij diplomirala je na dva studijska programa Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu gdje je i magistrirala i doktorirala. Redovita je profesorica na Biološkom odsjeku PMF-a. Bila je pet godina pomoćnica dekana PMF-a, a trenutno je na razini Sveučilišta članica Vijeća prirodoslovnog područja, Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta te zamjenska članica Senata, kao i članica brojnih povjerenstava i radnih skupina. Usavršavala se u Njemačkoj dulje od dvije godine radeći u znanosti i visokoškolskoj nastavi na jednom od najprestižnijih njemačkih Sveučilišta. Vodila je pet međunarodnih znanstvenih projekata te nekoliko domaćih. Objavila je više desetaka znanstvenih radova u prestižnim inozemnim znanstvenim časopisima, koautorica je jedne strane knjige te nekoliko udžbenika i radnih bilježnica iz biologije za gimnazije. Recenzentica je brojnih znanstvenih radova za prestižne inozemne znanstvene časopise. Udata je, a za nju je, kaže, najznačajnija činjenica iz životopisa da je majka dvoje djece, blizanaca, kćeri i sina čijim je rođenjem svoju znanstvenu karijeru prekinula na četiri godine. Organizatorica je znanstveno-popularne manifestacije poznate kao 'Noć biologije'.

'Ja sam idejna začetnica Noći biologije koja postoji već sedam godina. U njoj sudjeluje oko 400 studenata koji tim radom razvijaju određene kompetencije koje ne bi mogli dobiti preko studijskih programa, kao što je primjerice sklonost timskom radu, inovativnost itd. Iako sam radila na brojnim projektima, mislim da je to najbolje što sam u životu napravila', rekla je Rusak za tportal.

Naša profesorica ističe da se sintagma o Hrvatskoj kao zemlji znanja provlači već desetljećima, no bez očitih efekata.

'To nam serviraju pred svake izbore, ali samo dok se svjetla pozornice ne ugase. Nakon toga obrazovanje i znanost padaju u drugi plan. Ja sam u Mostu vidjela priliku da se to jednom zauvijek istinski promijeni. Da smo ranije ulagali u obrazovanje i znanost već bi nam se vratilo. Neke studije pokazuju da 0,1 posto ulaganja u ta područja rezultira porastom BDP-a od 1 posto, dakle, 10 puta većim. Imam podršku kolega iz Mosta i vjerujem da to možemo mijenjati kako znanost i obrazovanje u ovom društvu više ne bi bili zadnja rupa na svirali. Nama će, uz reforme koje tražimo, znanost i obrazovanje biti prioriteti. U tom smislu nastavit ćemo raditi na daljnjem razvoju donesene strategije. Čuli smo u HDZ-u da oni nisu uvjereni da su u skupinama koje rade na strategiji najbolji ljudi, no ja mislim da je to opasno. Naime, ako se strategija samo pokuša rušiti, uključit će se alarm jer onda opet krećemo iz početka, iz pepela. Zato i jesmo u pepelu već desetljećima', upozorila je Rusak.

Ivan Lovrinović: Greške u obrazovanju štete generacijama

Pof. Ivan Lovrinović kandidirao se u II. izbornoj jedinici u kojoj je Most osvojio dva mandata.Rođen je 1960. u Gučoj Gori u općini Travnik. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1995. obranio je doktorsku disertaciju. Od 2000. do 2004. bio je pročelnik Katedre za financije na EFZG, a od 2006. izabran je u zvanje redovnog profesora. Iste godine je prestao obnašati dužnost dekana EFZG na kojoj je bio od 2002. godine. 2001. godine osvojio je nagradu 'Mijo Mirković' za knjigu 'Monetarna politika' koja je proglašena najboljom objavljenom knjigom na Ekonomskom fakultetu.

Kao i njegova stranačka kolegica Lovrinović, smatra da se obrazovanje i znanost u Hrvatskoj sustavno zapostavljaju još od osamostaljenja.

'U našem društvu to se još uvijek smatra troškom, a ne najvažnijom investicijom', rekao je Lovrinović.

'U sustavu obrazovanja, od osnovnog do visokog, moramo napraviti značajne promjene. Učenici su pretrpani informacijama. Također treba napraviti reviziju učinaka Bolonje na sveučilištima. Čuo sam dobra mišljenja o onome što rade Boris Jokić i njegovi suradnici na kurikulumu, no nemam izravne uvide. Najvažnije je da taj projekt razvoja znanosti i obrazovanja bude u rukama znalaca, a ne političkih podobnika koji će napraviti nešto tek toliko da se napravi. U znanosti i obrazovanju nema eksperimenata. Ako se promaši, generacije bivaju oštećene. To nije stranačka stvar. Obrazovanje je isto za sve. O tome nemaju svi isto mišljenje, no i djeca SDP-ovaca i HDZ-ovaca i drugih stranaka imat će problema ako je program loš', dodao je Lovrinović.

Do Podolnjaka i Dobrovića nismo uspjeli doći. Njihovi su mobiteli bili zauzeti. Stoga smo informacije o njihovim stavovima potražili na internetu.

Robert Podolnjak: Referendum o ćirilici bio bi protuustavan

Prof. Robert Podolnjak kandidirao se u III. izbornoj jedinici u kojoj je Most osvojio jedan mandat. Rođen je 3.06. 1958. u Varaždinu, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu radi od 1. siječnja 2006. kao izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za ustavno pravo, Međunarodnog udruženja za ustavno pravo (IACL) te Hrvatskog politološkog društva. Objavio je tri znanstvene monografije te više od 70 radova u znanstvenim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Bio je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika 2008.-2011. i član Radne skupine Vlade RH za promjene Ustava Republike Hrvatske 2009.-2010.

Na okruglom stolu ‘Promjene izbornog zakonodavstva za izbor zastupnika u Hrvatski sabor’ održanom 23. lipnja 2014. u organizaciji Hrvatskih laburista, Podolnjak je oštro kritizirao naš izborni sustav.

'Hrvatski izborni sustav za parlamentarne izbore je jedna ogromna izborna manipulacija, gotovo u svim pojedinostima tog izbornog sustava. U njemu treba mijenjati veliki broj značajki, ali iskreno mislim da će se to teško dogoditi u Hrvatskom saboru i u kraćem vremenu', rekao je Podolnjak.

U medijima je također reagirao 2013. kada su se u nekim desnim krugovima spominjale mogućnosti organiziranja referenduma o ćirilici rekavši da bi on bio protuustavan.

'Čude me hrvatski političari od kojih se još nitko nije pozvao na Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, koju je Hrvatska kao članica Vijeća Europe usvojila 1997. godine', rekao je za Novi list.

Slaven Dobrović: Spriječit ćemo odlazak mladih

Prof. Slaven Dobrović u Sabor dolazi iz VII. izborne jedinice u kojoj je Most osvojio 2 mandata. Rođen je u Zadru, 29. kolovoza 1967., a diplomirao je 1993. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje na procesno energetskom smjeru. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998., a doktorirao 2002. Od 2010. je voditelj Katedre za Inženjerstvo vode i okoliša Fakulteta, a iste godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora na FSB-u. Član je Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association. Govori i piše engleskim, a služi se i francuskim jezikom. Oženjen je i otac je sedmero djece. U više navrata govorio je o ekološkom zbrinjavanju komunalnog otpada, a 2012. za Al Jazeeru Balkans (dolje).

Tijekom predizborne kampanje najavio je da će se zalagati za sprječavanje odljeva mozgova.

'Zahtjevat ćemo set reformi bez kojih ova Hrvatska ide u ponor, a jedna od njih odnosit će se i na smanjenje odlaska mladih, obrazovnih ljudi na rad u inozemstvo', kazao je Dobrović za Novi List.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!