TREĆA VLADA ANGELE MERKEL

Tko sad vodi Njemačku i kamo?

17.12.2013 u 10:28

Bionic
Reading

Nakon tri mjeseca pregovora, nova njemačka vlada – po treći put na čelu s kancelarkom Angelom Merkel – započela je s radom. Donosimo tko su ključni ljudi koji će sljedeće četiri godine voditi najmoćniju europsku državu te što im je cilj

Iako su zaduženi upravljati državom od 80 milijuna stanovnika, koja je ujedno i jedno od najvažnijih gospodarstava svijeta, u njemačkoj vladi sjedi 14 ministara, na kojima je na čelu kancelarka Angela Merkel. Njezin zamjenik – odnosno prvi potpredsjednik vlade, kako se voli kod nas reći – jest Sigmar Gabriel, predsjednik SPD-a i ministar za gospodarstvo i energetiku, čiji resor njemački mediji već nazivaju superministarstvom.

No najviše je pažnje javnosti izazvalo imenovanje Ursule von der Leyen (CDU) na poziciju ministrice obrane, s obzirom na to da u Njemačkoj žena još nije vodila vojno ministarstvo. Von der Leyen inače je bila uspješna ministrica obitelji pa rada, ujedno je i ginekologinja i majka sedmero djece te jedna od najuspješnijih političarki u Njemačkoj, no ipak su se mogli čuti podsmjesi – napose na internetu – o tome kako jedna žena može voditi ministarstvo obrane. S obzirom na to da su dva prethodnika na toj poziciji jedva preživjela spomenuto ministarstvo (Karl Theodor zu Guttenberg dao je ostavku prije kraja mandata, a njegov nasljednik Thomas de Maiziere zamalo je morao dati ostavku zbog skandala oko oružja), izazovi koji očekuju Von der Leyen su ogromni, no zato i jest ova sposobna i ambiciozna političarka pristala biti ministrica obrane – pokazat će svima kako se to radi i kako jedna žena to radi bolje.

Među vjerojatne zvijezde ove vlade ubraja se i nova SPD-ova ministrica obitelji Manuela Schwesig, koja je vodila isto ministarstvo na pokrajinskoj razini. Dobar posao se očekuje i od Frank-Waltera Steinmeiera, koji je bio ministar vanjskih poslova i tijekom prošle velike koalicije od 2005. do 2009. (gori od Westerwellea sigurno ne može biti), zna se da će Wolfgang Schaeuble dobro voditi financije, no Merkel je unaprijedila i neke ljudi iz stranke više zbog – čini se – lojalnosti nego kompetentnosti. Primjerice, bivši glavni tajnik CDU-a Herman Groehe sada je ministar zdravlja te od njega nitko ništa previše i ne očekuje, dok se u ministarstvo unutarnjih policija vratio u obrani neuspjeli De Maiziere.


Njemački mediji pišu i kako je vlada Merkel 3 'kabinet pedeset plus' aludirajući na to da je većina ministara i ministarki ne baš u cvijetu mladosti te da takvu politiku i treba očekivati – za starce. Tri mjeseca pregovarani koalicijski ugovor predviđa više novca za umirovljenike i one koji to tek trebaju postati, a mladim se generacijama ne nudi baš mnogo toga.

No ključni projekt ove vlade – koja je prema Der Spiegelu počela raditi u 'zastrašujuće ljubaznoj atmosferi' – bit će energetika, odnosno napuštanje korištenja nuklearne energije, što je zadatak Sigmara Gabriela. Naime, predsjednik SPD-a se pokazao kao odličan i tvrd pregovarač te je sa 25 posto osvojenih glasova nametnuo CDU-u (41 posto) mnoge socijaldemokratske politike, uključujući i uvođenje minimalne plaće, a izborio je za svoju stranku i šest ministarskih pozicija, dok CDU ima pet (plus, kancelarku), a sestrinska stranka CSU tri. Bavarski socijalni kršćani Horsta Seehofera su pak svedeni na pravu mjeru u međuvremenu izgubivši sva prestižna ministarstva pa im je ostala poljoprivreda, promet i međunarodni razvoj.

Predstavnici obiju stranaka u velikoj koaliciji istaknuli su da to nije 'brak iz ljubavi, nego interesni savez', što znači da treba očekivati i razne čarke unutar vlade. No strpljiva Merkel se ovaj put mora nositi s lukavim Gabrielom, koji zasigurno neće ponoviti pogreške svojih prethodnika iz SPD-a, koje je prošli put velika koalicija zamalo politički uništila. Slično su u drugom mandatu Merkel prošli i liberali iz FDP-a. Ako je suditi po dogovorenoj politici i raspodjeli ministarstava, ovaj put možda najgore prođe CDU, još u rujnu neupitni pobjednik.