Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslovaza srijedu je sazvala i konferenciju za novinare na Zrinjevcu gdje će, kako je najavljeno u službenom pozivu, govoriti o jučerašnjem sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu, inicijativi za približavanje BiH članstvu u EU, te najaviti službene posjete do kraja godine. Novinare će, međutim, prvenstveno zanimati tektonski pomak u vrhu hrvatske diplomacije, koji se očituje u inicijativi, iznošenju stava, reakciji na podražaj - u ovom slučaju zvan Šešelj - pa makar i ponešto zakašnjeloj, upriličenoj dan nakon što je Kolinda Grabar Kitarović, kao konkurentica aktualnog sukreatora hrvatske vanjske politike, otvorila lepezu mogućih službenih reakcija Hrvatske na bal vampira u Srbiji.Ministrica Pusić još se u subotu, neposredno nakon mitinga radikala, pitala zašto bi hrvatska diplomacija poduzela nešto po tom pitanju. Ivo Josipović ocijenio je da Hrvatska nema širok manevarski prostor, ali da bi se moglo pismom upozoriti Haški sud na ono što se događa. Istovremeno, Kolinda Grabar Kitarović ponudila je čak četiri opcije: pozivanje hrvatskog veleposlanika u Srbiji na konzultacije u Zagreb, izražavanje nezadovoljstva Haškom sudu, izvještavanje međunarodne zajednice i sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Šefica diplomacije Vesna Pusić, međutim, rekla je da može samo izraziti sućut Srbiji zato što na svojim ulicama ima poludjeloga ratnog zločinca. Dodala je kako vjeruje da to nema nikakvog ozbiljnog destabilizirajućeg utjecaja na Srbiju te da je za Hrvatsku važno to da se Srbija drži europskog puta. U ponedjeljak je ipak odreagirala, baš kao i predsjednik Josipović, koji je Meronu poslao neuobičajeno oštro pismo, dijagnosticirajući, između ostalog, podrivanje povjerenja u međunarodno pravo.

Kao da su Pusić i Josipović čuli što je o hrvatskoj vanjskoj politici povodom slučaja Šešelj imao za reći Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti.

'Glavni problem hrvatske vanjske politike je to što nikad ni na što ne reagira, pa tako nije reagirala ni na odmrzavanje imovine obitelji Milošević. To je jako loše - čak i kad bismo ostavili ideologiju po strani, očito je da ta imovina nije stečena na pošten način', rekao je Cipek u ponedjeljak za tportal.

Problem nereagiranja na aktualna događanja proizlazi iz toga što se nismo dogovorili oko temeljnih vrijednosti državnih institucija. Slučaj Vukovar dovoljno govori o tome, a isto je vidljivo i iz ove tri reakcije na posljednja događanja u Srbiji', dodao je Cipek.

'Hrvatska diplomacija slijedi događaje, ne pokušava njima upravljati' 

Prema njegovom mišljenju, hrvatska diplomacija, kao i uvijek u međunarodnim odnosima, trebala bi djelovati postepeno, pa bi u konkretnom slučaju prvo trebala upozoriti Haški sud s time da on krši odredbe privremenog puštanja na slobodu.

'Ako javno kažete da ste za Veliku Srbiju, što je to nego vrijeđanje žrtava i povijesno nasilje? Kako ćete ostvariti Veliku Srbiju ako ne ratom? Poziv je to da se opet krene u oružani obračun da bi se ostvario taj cilj', upozorava profesor s Fakulteta političkih znanosti.

'Za to sam da se ide korak po korak. Prvo treba vidjeti hoće li reagirati Haški sud, potom tražiti očitovanje srpske diplomacije, pa ovisno o tome poduzimati daljnje korake. Veleposlanik se uvijek može pozvati na konzultacije', navodi Cipek, dodajući da 'nije dobro prešutjeti, ali ne smije se ni predstavljati Hrvatsku kao čimbenik u zaoštravanju konflikta'.

'U svakom slučaju, treba reagirati. Problem je to što hrvatska diplomacija uvijek slijedi događaje, a ne pokušava njima upravljati', dijagnosticirao je Cipek, poručujući da se Hrvatska u slučaju Šešelj može zapravo prometnuti u subjekt međunarodne politike