NIJE KRIVOTVORINA

Tajna Vojnićevog rukopisa otkrivena u Meksiku!?

04.02.2014 u 11:50

Bionic
Reading

Misteriozni Vojnićev rukopis pisan je jezikom koji do danas nitko nije uspio dešifrirati i ilustriran biljkama koje nitko nije uspio identificirati

No neka nova istraživanja pokazuju da bi ključ stoljetnog misterija mogao biti pronađen u Meksiku - jezik bi mogao biti izumrli dijalekt meksičkog Nauhatija, a biljke s ilustracija rijetki stanovnici Centralne Amerike.

Vojnićev rukopis zbunjuje stručnjake još od 1912. godine, kada ga je trgovac raritetnim knjigama poljskog podrijetla Wilfrid Michał Habdank-Wojnicz pronašao u jezuitskom samostanu kraj Rima. Posljednjih godina podijelio je akademsku zajednicu u dvije skupine – prema jednoj pisan je na stvarnom jeziku koji bi jednoga dana mogao biti dešifriran, a druga smatra da je krivotvoren kako bi prevario kolekcionare knjiga. U vrijeme nastanka, tijekom renesanse, rijetke knjige smatrale su se pravim blagom, znakom prestiža i bogatstva.

Donedavno su stručnjaci pretpostavljali da je rukopis nastao u Europi, u kojoj je i pronađen. Međutim botaničar Arthur Tucker s Državnog sveučilišta Delaware u Doveru u SAD-u primijetio je da neke biljke u knjizi nalikuju ilustracijama biljaka iz 16. stoljeća pronađenim u Meksiku. Dobar primjer je ilustracija endemske biljke naziva xiuhamolli iz jedne meksičke knjige.

Tuckera je zaintrigiralo otkriće, na koje je naišao sasvim slučajno, pa je sa svojim kolegom Rexfordom Talbertom, umirovljenim informatičarom američke vojske i NASA-e, nastavio tragati za sličnostima. Do danas su uspjeli povezati 33 od ukupno 303 biljke te šest životinja i jedan mineral iz rukopisa s ilustracijama nastalim u 16. stoljeću, a koje predstavljaju područje između Teksasa, Kalifornije i Nikaragve.

Na temelju svojih nalaza dvojac je postavio teoriju prema kojoj je rukopis stigao iz Amerike pa bi mogao biti napisan na izumrlom meksičkom narječju. To im pak daje nade da bi dešifriranjem naziva biljaka mogli doći do ključa za ostatak teksta.

No stručnjaci iz protivničkog kampa nisu uvjereni.

Gordon Rugg sa Sveučilišta Keele u Velikoj Britaniji smatra da je logično očekivati da će dobar krivotvoritelj nacrtati biljke koje će izgledati uvjerljivo.

'Prilično je vjerojatno da ćete u svijetu naći biljke koje sasvim slučajno nalikuju ilustracijama iz Vojnićeva rukopisa', rekao je Rugg. 'Kada bih sjeo za računalni generator biljaka i kreirao 50 potpuno izmišljenih biljaka, prilično sam siguran da bih mogao naći 20 stvarnih koje će im biti slične', objasnio je (video dolje).

Tucker priznaje da njegovo otkriće nije potpuno isključilo mogućnost da je riječ o krivotvorini. Međutim jedna od 'Vojnićevih biljaka', Viola bicolor, čini mu se osobito intrigantnom. Ona raste samo u Sjevernoj Americi, a razlika između nje i europskog srodnika, Viole tricolor, nije bila poznata prije otkrića Vojnićeva rukopisa. Ako se isključi putovanje kroz vrijeme, kako je netko mogao krivotvoriti biljku i nacrtati je prema predlošku za čije je stvaranje i nakon 1912. bio neophodan vrhunski botaničar, pita se Tucker.