FOSILI IZ HRVATSKE OTKRILI

Svi smo mi i neandertalci!

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 11.09.2010 08:25
  • Objavljeno 07.05.2010 u 11:40
neandertalci obitelj krapina

neandertalci obitelj krapina

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/PIXSELL

Većina ljudi koji danas žive na Zemlji u svojim genima nose tragove genoma neandertalaca, pokazala su nova istraživanja DNK objavljena u današnjem broju časopisa Science. Za ovo otkriće bili su ključni nalazi uzeti iz fosila triju neandertalaca pronađenih u svjetski poznatoj špilji Vindija kraj Ivanca u Hrvatskoj. Datiranje radioaktivnim izotopom ugljika pokazalo je da su kosti iz Vindije stare između 38 i 44 tisuće godina

Rezultati su iznenadili mnoge stručnjake jer ranije studije nisu zabilježile to da su neandertalci ostavili značajniji otisak u našem genskom naslijeđu.

Nove informacije otkrivaju da između 1 i 4 posto genoma ljudi iz Europe i Azije potječe od neandertalaca, što znači da su se rani Homo sapiensi križali s njima.

No studija istovremeno potvrđuje teoriju prema kojoj većina ljudi danas potječe od malene ljudske zajednice afričkog stanovništva koja se kasnije proširila po svijetu. Naime, prema najprihvaćenijoj teoriji o podrijetlu suvremenih ljudi, naš izravni predak Homo sapiens razvio se u Africi prije nekih 200.000 godina, a relativno malena skupina tih ljudi napustila je Afriku prije 50-60 tisuća godina.

'Danas možemo s priličnom sigurnošću reći da su se geni neandertalaca prenijeli na suvremene ljude', rekao je jedan od autora studije, Richard E. Green sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Studija je provedena u sklopu projekta neandertalski genom pod vodstvom Svantea Paaboa s Instituta Max Planck, koji je identificirao jedinstvena svojstva genoma suvremenih ljudi po kojima se oni razlikuju od svih ostalih organizama na Zemlji, uključujući naše najbliže evolucijske rođake neandertalce.

Međunarodni je tim s tim ciljem usporedio genome ljudi, neandertalaca i čimpanza. Najveće promjene u genomu u posljednjoj fazi ljudskog razvoja zabilježene su u genima koji su povezani s kognitivnim razvojem, strukturom lubanje, metabolizmom i morfologijom kože.

Neandertalci su živjeli u gotovo svim dijelovima Europe i zapadne Azije prije nego što su izumrli prije oko 30.000 godina. Ta su područja tisućama godina dijelili sa suvremenim ljudima, a neki su fosilni ostaci naveli znanstvenike na ideju da je među njima moglo biti križanja.

No zanimljivo je da su geni neandertalaca otkriveni i među stanovnicima istočne Azije i Papua Nove Gvineje, gdje nikada nisu živjeli. 'Otkrili smo genske tragove neandertalaca u svim neafričkim genomima, što znači da je do miješanja došlo vrlo rano, negdje na Bliskom istoku, tako da ga dijele svi potomci ranih ljudi koji su migrirali iz Afrike', objasnio je Green.

Tim još nije istražio koliki je funkcionalan značaj tih 1-4 posto gena u genomu neafrikanaca, međutim Green kaže da su uvjereni da taj doprinos nije osobito važan.

'Tragovi su rasuti po genomu poput mrvica kruha koje pokazuju što se dogodilo u prošlosti. Da je u njima bilo nešto važno, već bismo to otkrili uspoređivanjem ljudskih genoma', rekao je Green.

Iako taj postotak nije velik, on je znatno veći nego što se dosad mislilo.

'Neandertalci nisu potpuno izumrli. U nekima od nas oni u malim dijelovima i dalje žive', objasnio je Svante Paabo s Instituta Max Planck u Leipzigu. 'No ono što nas je sve najviše iznenadilo je činjenica da su se neandertalci i suvremeni ljudi međusobno razmnožavali', dodao je.

Međunarodni je tim radio na ovom istraživanju u Institutu Max Planck pune četiri godine, a najteža im je zadaća bila izvlačenje kvalitetnih uzoraka DNK iz fosilnih ostataka starih više desetaka tisuća godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi