PODIJELJENA KOREJA

Susret članova obitelji nakon 50 godina

26.09.2009 u 16:01

Bionic
Reading

Nekoliko stotina korejskih obitelji, razdvojenih više od pola stoljeća zbog podjele Korejskoga poluotoka, u subotu se uspjelo ponovno sastati s članovima svojih obitelji, zahvaljujući potezima vlada obiju Koreja, prenose agencije

Oko 120 stanovnika Južne Koreje, većinom 70-godišnjaka i 80-godišnjaka autobusima je doputovalo u odmaralište Diamond Mountain na istočnoj obali Sjeverne Koreje, gdje su se sastali s članovima svojih obitelji iz te zemlje. Pozvani su i novinari. Nakon podjele otoka 1945. i Korejskog rata, koji je završio primirjem 1953., ali ne i zaključenjem mirovnoga sporazuma, razdvojeno je ostalo nekoliko milijuna obitelji.

Među 'običnim' stanovništvom dviju Koreja tijekom 50 godina nije bilo mogućnosti stupanja u kontakt putem telefonske veze, razmjene pisama niti e-mail poruka. Bez vladina odobrenja nije bilo dopušteno otputovati na drugu stranu poluotoka, odnosno u drugu državu.

Obiteljski susreti počeli su se organizirati 2000., nakon summita dviju Koreja, no prekinule su ih vlasti Sjeverne Koreje pošto je konzervativni južnokorejski predsjednik Lee Myung-bak prošle godine došao na vlast. Zadnji takav susret, prije današnjeg, održan je u listopadu 2007.

Sjevernokorejske vlasti prošli su mjesec pristale organizirati ponovne sastanke, pošto su se odlučile 'otvoriti' prema Južnoj Koreji i SAD-u nakon višemjesečnih napetosti zbog nuklearnog i raketnog programa te zemlje.

Još jedan sastanak članova obitelji iz dviju zemalja predviđen je za utorak, a nije poznato kada će i hoće li ih biti organizirano još. Promatrači komentiraju kako se oni realiziraju usred međunarodnih pritisaka na sjevernokorejsku komunističku vladu da se ponovno uključi u prekinute pregovore o nuklearnom razoružanju, u kojima, osim Sjeverne Koreje sudjeluju predstavnici Južne Koreje, SAD-a, Kine, Japana i Rusije.

Prema podacima Crvenoga križa, od 127.400 državljana Južne Koreje, koji su zahtjev za susretom s članovima svojih obitelji u drugoj državi podnijeli još 1988., gotovo 40.000 ih je do danas umrlo.