Stručnjaci u emisiji Otvoreno analizirali su razorne potrese u Venezueli, objasnili fenomen seizmičkog dubleta, važnost prvih 72 sata spašavanja te spremnost međunarodnih timova za odgovor na katastrofe
Katastrofalni potresi koji su pogodili Venezuelu i sravnili sa zemljom čitave gradove bili su tema emisije Otvoreno, u kojoj su gostovali seizmologinja s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Iva Dasović, voditelj Centra za potresno inženjerstvo Josip Atalić, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević te glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Dasović: Riječ je o rijetkom seizmičkom dubletu
Iva Dasović pojasnila je da su Venezuelu pogodila dva vrlo snažna potresa magnitude 7,2 i 7,5 u razmaku od samo 39 sekundi. 'Budući da su se dogodili na vrlo maloj udaljenosti, u kratkom vremenskom razmaku i imaju gotovo jednak žarišni mehanizam, takve potrese nazivamo dubletima, odnosno seizmičkim blizancima', rekla je.
Istaknula je da je riječ o vrlo neuobičajenoj pojavi jer su epicentri udaljeni svega nekoliko kilometara, što će dodatno otežati znanstvenu analizu. Podsjetila je da se sjever Venezuele nalazi na dodiru Karipske i Južnoameričke tektonske ploče koje se neprestano pomiču, zbog čega je riječ o seizmički izrazito aktivnom području.
Magnituda ne raste linearno
Dasović je usporedila razorne potrese u Venezueli s petrinjskim potresom kako bi objasnila koliko razlika u magnitudi zapravo znači u oslobođenoj energiji. Podsjetila je da je petrinjski potres imao magnitudu 6,4, dok je jači potres u Venezueli dosegnuo 7,5, istaknuvši da razlika nije linearna nego logaritamska.
Navela je kako potres magnitude 7,4 oslobađa čak 32 puta više energije od potresa magnitude 6,4, dok je potres magnitude 8,4 čak tisuću puta snažniji. Dodala je da je potres magnitude 7,5 oslobodio oko tri puta više energije od potresa magnitude 7,2, a kada bi se oba promatrala kao jedan događaj, ukupna magnituda iznosila bi između 7,6 i 7,7.
Marević: Prva 72 sata presudna su za spašavanje
Načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević rekao je da međunarodna pomoć već pristiže u Venezuelu, dok hrvatski timovi ostaju u visokom stupnju pripravnosti.
Naglasio je kako zbog velike udaljenosti nije realno očekivati angažman hrvatskih spasilačkih timova, jer regionalni timovi i države koje raspolažu vlastitim zrakoplovima mogu reagirati znatno brže. Govoreći o spašavanju iz ruševina, istaknuo je da su prva 72 sata najvažnije razdoblje za pronalazak preživjelih.
'Nakon tog razdoblja vjerojatnost preživljavanja znatno pada, iako postoje iznimke kada su ljudi pronađeni živi i nakon sedam dana. To su ipak rijetki slučajevi', rekao je.
Objasnio je da prve spasilačke akcije uglavnom provode građani, susjedi i lokalne službe koje izvlače površinski zatrpane osobe, dok kasnije dolaze specijalizirani međunarodni timovi za urbano traganje i spašavanje koji uz pomoć pasa i tehničke opreme tragaju za ljudima duboko zatrpanima ispod ruševina.
Marević je istaknuo da su međunarodne operacije traganja i spašavanja među najbolje organiziranim sustavima civilne zaštite. Objasnio je da postoje jasno definirane faze djelovanja te precizno određena zapovjedna struktura, zbog čega svi međunarodni timovi rade prema istim pravilima.
Marević je potvrdio da je u sklopu Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu u Venezuelu upućeno osam međunarodnih timova za traganje i spašavanje u ruševinama. Uz njih stiže i jedna terenska bolnica koja će pružati potporu postojećoj lokalnoj bolnici te tim za telekomunikacije.
Dodao je da, unatoč razmjerima katastrofe, osnovne komunikacijske mreže u Venezueli još uvijek funkcioniraju, što uvelike olakšava koordinaciju međunarodne pomoći.