STRUČNJAK TUMAČI

Što napadi u Bruxellesu znače za Europu i Hrvatsku?

22.03.2016 u 20:00

Bionic
Reading

Novi teroristički napad potresao je Bruxelles, ali i cijelu Europu. Teroristi su ovoga puta udarili u samo srce Europe opet ciljajući civile i nastojeći ubiti što više nevinih žrtava kako bi strah i šok bili što dalekosežniji. Udar je organiziran na niz lokacija u gradu na kojima se nalazi mnogo civila, ali i simbolički je napadnut metro u takozvanoj europskoj četvrti gdje se nalaze institucije Europske unije

Napad se dogodio neposredno nakon što je belgijska policija uhitila Salaha Abdeslama, jednoga od organizatora terorističkog napada u Parizu 13. studenoga prošle godine u kojem je poginulo 129 ljudi pa se ne može isključiti ni da se radilo o odmazdi. I kao kod napada u Parizu, tako se i sada nakon napada u Bruxellesu pojavila vijest da su sigurnosne službe imale informaciju da se napad sprema, ali ga nisu uspjele spriječiti.

Dr. sc. Dario Kuntić, stručnjak za terorizam koji je doktorirao upravo na temi militantnog islamizma, u razgovoru za tportal.hr kaže da za takvu vrstu terorizma kojom se služe militantni islamisti, organizacija, odnosno ćelija koja to radi ne mora biti vrhunski vojno organizirana da bi izvršila napad. Zbog toga je, navodi, takve napade teško kontrolirati jer ih čine teroristi koji nisu pod prismotrom policijskih službi. S druge strane, kaže, ako jesu pod prismotrom službi, u Belgiji postoji veliki broj potencijalnih sumnjivaca tako da ih je teško sve kontrolirati odjednom. Praktički nemoguće.

JEFTINA I LAKO DOSTUPNA SREDSTVA ZA NAPAD

'Za takve napade kojima se služe militantni islamisti danas, gdje udaraju na civile na frekventnim lokacijama, dovoljno vam je na crnom tržištu nabaviti koji komad teškog naoružanja, bomba se također može sklopiti u kućnoj radinosti, tako da je napadača ili manju grupu koja je dovoljno odlučna počiniti takav teroristički čin, teško pratiti, otkriti i spriječiti', otkriva nam Kuntić.

Teroristi koji su izveli niz napada u Parizu na cijelu akciju potrošili su svega oko 7000 eura, izračunala je agencija Reuters nakon toga napada. Za napade im je trebalo oružje, meci, samoubilački prsluci ručne izrade, automobili, a morali su unajmiti i hotelske sobe. No s relativno malim iznosom ubili su veliki broj ljudi te izazvali strah i kaos.


Upravo zato je teško boriti se protiv takvog oblika terorizma.

Iako je jedan od ciljeva terorističkih udara u Bruxellesu bio aerodrom koji je posebno čuvan, Kuntić kaže da s druge strane na aerodrom ulaze mnogi ljudi s prtljagom koji se spremaju na put, što otežava posao posebno u dijelu prije temeljitih kontrola. A današnji napad dogodio se upravo pri check-inu, dakle napadač ili napadači nisu prošli sigurnosnu kontrolu, nego su odlučili aktivirati bombu prije kontrole putovnica i putnih karata, gdje nema prave sigurnosne provjere.

TEŽAK POSAO ZA POLICIJU

'Policija koja operira na aerodromu, u takvoj masi ljudi, ali i ispred sjedišta institucija Europske unije gdje također mnogo ljudi kola, može zamijetiti sumnjivca, ali ne može zamijetiti sve. Vjerujem da su sigurnosne snage na aerodromu učinile sve što su mogle, ali u masi ljudi koja prolazi aerodromom nemoguće je svakog pojedinca zaustaviti i tražiti ga da otvori ruksak ili kofer', smatra Kuntić.

Nakon novih terorističkih napada u Europi, od kojih se jedan dogodio nadomak samih institucija Europske unije u središtu Bruxellesa, bit će nužno ozbiljnije se uhvatiti u koštac s terorističkom prijetnjom. Posve je jasno da najveći broj radikalnih islamista živi u Belgiji.

'Belgija se postavlja kako centar militantnog islamizma u Europi. Prema postotku u odnosu na broj stanovnika koji živi u Belgiji, najviše terorista otišlo se boriti u Siriju i Irak upravo iz Belgije od svih europskih zemalja. Prema neki podacima, oko 400-500 osoba od 5000 koji su otišli na područje Iraka i Sirije, otišlo je iz Belgije, tako da tamošnja policija ima težak zadatak otkrivanja i razbijanja terorističkih ćelija', priča stručnjak za terorizam koji dodaje da su potrebni intenzivnije bavljenje tim problemom, bolja suradnja s europskim i svjetskim tajnim službama i razvijanje novih antiterorističkih strategija koje uključuju veći angažman unutar samih muslimanskih zajednica u Europi kako bi se dobile informacije iz toga kruga ljudi o potencijalnim teroristima.

Odnosno, nastavlja, treba obratiti pažnju i na male znakove radikalizacije među tom skupinom stanovništva kako bi se spriječilo da radikalizam, politički ili vjerski, postane militantni terorizam koji onda može rezultirati i napadima. Međutim, zadatak je, kaže Kuntić, vrlo težak jer bez da se pozabave samim razlozima što pojedinci to čine, terorizam ovakve vrste neće moći biti pobijeđen.

NI HRVATSKA NIJE IMUNA

Nadležni u Hrvatskoj također trebaju pozorno pratiti događanja jer nije isključeno ni da mi budemo meta nekog terorističkog napada u budućnosti.

'Hrvatska je članica Europske unije, naši europarlamentarci su u Bruxellesu, naši poslovni ljudi idu u Bruxelles, tako da smo i mi dio toga svijeta i ne možemo reći da smo imuni na događanja. Teroristi su, osim toga, pokazali da ni jedna europska država nije imuna na napade, a s obzirom na to da je Hrvatska, kao jedna od popularnijih destinacija u Europi, privlačna za strane turiste, naše tajne službe trebaju biti jako oprezne tijekom nadolazećih mjeseci da se ne bi neki teroristički akteri i grupe okrenuli prema Hrvatskoj. Ne zato da napadnu Hrvatsku, članicu EU i NATO-a, već kako bi napali upravo te Europljane koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku', misli Kuntić.

Na kraju možemo zaključiti da je nužno shvatiti korijene problema koji su doveli do krvavih terorističkih napada u Europi. Kuntić naglašava da se možete boriti protiv terorizma dok ne shvatite uzroke što netko poseže za terorizmom i dok se ne pobijedi ideologija koja ga je proizvela.