Štimac: Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem

Čak dvije trećine Hrvata (65 posto) je pretilo ili prekomjerno teško stoga je u rješavanju ovog problema iznimno važno dijagnosticirati bolest kako bi se ona poslije mogla liječiti, istaknuto je na okruglom stolu koji su organizirali Hrvatsko društvo za debljinu Hrvatskog Liječničkog Zbora i Veleposlanstvo Danske.

"Potreban nam je zaokret koji uključuje aktivnu ulogu svakog pojedinca kako bi zdrave životne navike postale i naš stil života. Ono što mogu potvrditi jest da je izrađen Akcijski plan za borbu protiv debljine čiji će cilj biti promicanje zdravih životnih navika i prevencija čimbenika rizika debljine”, rekla je Bubaš.

Osim novog akcijskog plana, resorno ministarstvo, u sklopu reforme zdravstva, priprema uspostavu sestrinskih savjetovališta koja će se primarno baviti kontrolom kroničnih bolesti, prevencijom i kontrolom debljine te borbom protiv stigmatizacije bolesti koja je prisutna, dodala je.

„Ključ smanjenja mnogih kroničnih bolesti je upravo osvješćivanje rizika i utjecaja naših osobnih odabira na te rizike, a tu je jedan od presudnih faktora zdravstvena pismenost svakog pojedinca”, napomenula je Bubaš.

Edukacija o prevenciji debljine i o važnosti uravnotežene prehrane najvažnija je kod djece od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a Davor Štimac.

„Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem. Tu paradigmu moramo mijenjati kod svih generacija”, kazao je.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić ocijenila je kako nije dovoljna samo edukacija već i zdravstveni radnici koji će imati vremena baviti se navedenim problemom.

„Svakako bismo predložili da se ubuduće poveća broj specijalizacija iz obiteljske medicine, ali i da se obiteljskim liječnicima osigura mogućnost proširenja tima u vidu jedne dodatne medicinske sestre i administratora kako bi se mogli što revnije uključiti u borbu protiv debljine".

Na taj bi se način, smatra, povećao broj dijagnoza, s obzirom da je sada bolest dijagnosticirana u manje od dva posto Hrvata s debljinom ili prekomjernom tjelesnom težinom.