Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika.

Da su izbori provedeni protekli tjedan HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a, pokazao je novi CRO Demoskop proveden za RTL Danas.

U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 30. srpnja i 2. kolovoza HDZ je zabilježio izbor od 29,4 posto (u srpnju 29,3 posto).

SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22,9 posto (prema 22,7 posto iz srpnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,9 posto (prema prošlomjesečnih 10,3 posto).

Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6 posto (prema 5,8 posto iz srpnja).

Na petom je mjestu stranka Centar s podrškom od 1,8 posto (prema 1,3 posto iz srpnja), a slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 1,7 posto (u srpnju 1,8 posto). Na 1,6 posto su dvije „sestrinske“ stranke, DP i Domino.

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP.

Ostatak političkih stranaka biraču su pozicionirali na 1 posto (IDS) ili manje od toga: Pravo i pravda (0,9 posto), NP Sjever i HSLS (po 0,7 posto), HSS i Radnička fronta (po 0,6 posto), Fokus, HSU, Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,5 posto).

Manje od pola posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,7 posto iz srpnja).

Najpozitivniji i najnegativniji političar

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,5 posto ispitanika (u odnosu na 24,9 posto iz srpnja).

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17,3 posto (prema 17 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).

Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema srpanjskih 3,5 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Ivan Anušić (u srpnju 2,1 posto).

Na petom je mjestu Dalija Orešković s izborom od 1,7 posto (u srpnju 1,4 posto).

Dalje slijede Marija Selak Raspudić s izborom od 1,6 posto (u srpnju 1,5 posto), te Božo Petrov s izborom od 1,3 posto (prema srpanjskih 1,6 posto).

Među 10 top političara još su četiri političara s istim rezultatom (1,2 posto): Ivana Kekin, Biljana Borzan, Sandra Benčić i .

U posljednjiSiniša Hajdaš Dončićh mjesec dana „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih političara su Zoran Milanović (+2,61 postotni bod), Ivan Anušić (+1,71), Tomislav Tomašević (+0,60).

Najnegativniji i dalje Plenković

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,8 posto (u odnosu na 31,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 9 posto (u srpnju 8,6 posto).

Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 6,5 posto (u srpnju 6,1 posto).

Slijedi Ivan Penava s izborom od 5,9 posto (prema srpanjskih 5,4 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (u srpnju 1,8 posto), a za ovratnik mu puše zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (u srpnju 3,7 posto).

Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2,2 posto (u srpnju 2 posto) i Vili Beroš s 1,2 posto (prije mjesec dana 0,7 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić, Zlatko Hasanbegović i Gordan Grlić Radman (sve troje po 1 posto izbora). Najveći „gubitnik“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju je Gordan Jandroković (+1,1 postotni bod).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 28,8 posto građana (prema 29,8 posto iz srpnja).

Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,3 posto (prema 58,9 posto u srpnju).

Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 66,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 16,1 posto; Most 12,6 posto; Možemo 9,1 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,28 (prema 3,22 iz prethodnog mjerenja u srpnju).

Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,89), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Domovinskog pokreta (3,22) i Mosta (3,21), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,92).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (u srpnju ta je ocjena iznosila 2,27). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,00 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Mosta i iznosi 1,72.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,38 (prema prošlih 2,33).

Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,70), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,32; SDP 1,87; Most 1,85; Možemo 1,77). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u petnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 34,7 posto ispitanika (prije mjesec dana 32,2).

A koliko ste optimistični oko smjera kretanja zemlje?

Da idemo u dobrom smjeru smatra vas 29 posto. Da je izbor pogrešan kaže njih 60 posto, i to je više nego u srpnju!

A najvažniji događaj prošlog mjeseca za ispitanike bio je vojni mimohod u Zagrebu - povodom 30. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja.