Rover je u subotu u 21,35 po našem vremenu sišao niz rampu lendera u vulkansku zaravan poznatu kao Sinus Iridium. Udaljio se nekoliko metara, a lender je snimio njegovo legendarno kratko putovanje. Dva su se uređaja nedugo nakon toga počela međusobno fotografirati.

Na snimci Zeca od žada jasno se vidi istaknuta kineska zastava. Glavni zapovjednik kineskog Mjesečevog programa Ma Xingrui izjavio je da je misija potpuni uspjeh.

Meko slijetanje na Mjesec, prvo od 1976. godine, najnoviji je uspjeh u ambicioznom kineskom svemirskom programu. Zec od žada težak je 120 kg, a može se kretati brzinom od 200 m na sat te uspinjati po kosinama od 30-ak stupnjeva. Ime je dobio u internetskoj anketi u kojoj je sudjelovalo više od 3,4 milijuna Kineza. Ono potječe iz kineskog mita o zecu koji živi na Mjesecu kao ljubimac Mjesečeve boginje Chang'e. Ako se bolje zagledate u površinu Mjeseca na njoj možete vidjeti lik koji podsjeća na golemog zeca. I lender i rover pokreću solarne ploče, međutim, prema nekim izvorima postoji i rezervna mogućnost da rade na plutonij. Cilj je misije testiranje novih tehnologija, razvoj znanstvene stručnosti, ali i istraživanje budućih mogućnosti eksploatacije minerala. Lender bi trebao raditi najmanje godinu dana, a rover oko tri mjeseca.

Posljednja bespilotna misija koja je sletjela na Mjesec bio je ruski Lunohod-2 težak 840 kilograma koji se pokretao na polonij.

Kineski dnevnik China Daily istaknuo je da će značaj nove misije biti mnogo veći od prestiža koji će Kina dobiti kao tehnološki napredna država. Kineska komunistička partija njime, među ostalim, želi demonstrirati svoj uspjeh u reformi društva koje je još nedavno bilo jedno od siromašnijih u svijetu. Peking do 2020. planira poslati čovjeka na Mjesec, a u orbiti Mjeseca postaviti trajnu postaju.