Ministarstvo zaštite okoliša odbacilo je u srijedu tvrdnje gradonačelnika Sinja i saborskog zastupnika Mosta Mire Bulja da je jedinična naknada za odlaganje otpada uvedena bez javne rasprave te ga je pozvalo da prestane "širiti neistinite informacije i stvarati nepotrebnu uznemirenost među građanima".
Bulj je u ponedjeljak zatražio od premijera Andreja Plenkovića da obustavi Uredbu o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, tvrdeći da se njome kažnjavaju komunalna poduzeća i lokalne samouprave. Upozorio je i da će, ako se uredba ne obustavi, dovesti otpad pred vrata splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, kao i pred Fond za zaštitu okoliša.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije priopćenjem su odbacili Buljeve tvrdnje, navodeći da naknada nije uvedena proizvoljno, nego je predviđena Zakonom o gospodarenju otpadom. Prijedlog uredbe, ističu, bio je u javnom savjetovanju 30 dana, od sredine rujna do sredine listopada 2024., a uredba je na snagu stupila 1. siječnja 2025.
"Stoga su tvrdnje da je naknada uvedena bez javne rasprave ili mimo zakonske procedure potpuno netočne“, navode iz Ministarstva.
vezane vijesti
'Onečišćivač plaća'
Objašnjavaju da je riječ o instrumentu kojim se provodi načelo "onečišćivač plaća“ i potiče smanjenje odlaganja otpada u korist recikliranja i oporabe. Takve naknade ili porezi, dodaju, primjenjuju se u većini država članica Europske unije.
Iz Ministarstva navode i da su prvi obračuni dostavljeni tek nakon što su verificirani podaci za 2025., pa su lokalne jedinice i komunalna društva tijekom godine mogli smanjivati količine otpada na odlagalištima i time umanjiti iznos naknade.
Iako je uredbom bilo predviđeno da naknada za 2025. iznosi 30 eura po toni, Vlada ju je za tu godinu privremeno prepolovila na 15 eura. Cilj mjere, tvrde u resornom Ministarstvu, nije punjenje državnog proračuna, nego "stvaranje dodatnog poticaja za smanjenje količina otpada na odlagalištima“.
Visina naknade ovisi o količini odloženog otpada
Odbacuju i Buljevu tvrdnju da je naknada Čistoći Cetinske krajine posljedica toga što Centar za gospodarenje otpadom Lećevica još nije u funkciji. "I da je centar danas operativan, komunalna društva ne bi imala niže troškove obrade otpada“, navode, dodajući da se u drugim centrima cijene obrade kreću između 90 i 150 eura po toni.
Prema Ministarstvu, obračun je prije svega povezan s vrlo niskom stopom odvojenog prikupljanja otpada, tek nešto višom od 10 posto, i velikom količinom otpada koja se i dalje odlaže, jer visina naknade izravno ovisi o količini odloženog otpada.
Ocjenjuju i da iz Buljevih izjava proizlazi "pogrešno razumijevanje same uloge centara za gospodarenje otpadom“. Ti centri, navode, "nisu zamišljeni kao velika centralizirana odlagališta otpada“, nego kao postrojenja za obradu preostalog otpada nakon sprječavanja nastanka, ponovne uporabe, odvojenog prikupljanja, oporabe i recikliranja.
