trajna kontracepcija

Najkorištenija metoda kontracepcije u svijetu je sterilizacija žena; najpopularnija u SAD-u, a u Indiji je potiču novčano. Što je s Hrvatskom

  • Autor: Iva Vasilj
  • Zadnja izmjena 09.10.2022 15:06
  • Objavljeno 09.10.2022 u 15:06
Dubravko Lepušić (u krugu)

Dubravko Lepušić (u krugu)

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Profimedia, Cropix

Sterilizacija žena zastupljenija je i od kondoma i od pilule i od spirale. Više od 200 milijuna žena sterilizirano je 2019. godine. Pritom se najveći broj obavljenih zahvata provodi u Indiji, državi u kojoj se godinama koristi kao oružje protiv hiperfertilnosti, a u SAD-u je najpopularnija vrsta kontracepcije. U 20. stoljeću koristila se kao sredstvo eugenike diljem svijeta, a danas se žene u većini slučajeva svojevoljno odlučuju na nju. Koliko je sterilizacija uobičajena u Hrvatskoj i koje su metode kontracepcije najpopularnije kod nas, doznali smo od ginekologa, prof. dr. sc. Dubravka Lepušića

Prema procjenama UN-a, 2019. godine 842 milijuna žena u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina koristilo je suvremene metode kontracepcije (kondomi, pilule, hormonske injekcije i dr.), 80 milijuna njih tradicionalne (računanje neplodnih dana, prekinuti snošaj i dr.), a 790 milijuna žena nije koristilo kontracepciju.

Najraširenija kontracepcijska metoda pritom je sterilizacija žena, odnosno podvezivanje jajovoda, koju je napravilo njih 219 milijuna (24 posto onih koji koriste jednu od kontracepcijskih metoda). Drugo najzastupljenije kontracepcijsko sredstvo je kondom (21 posto), zatim intrauterini uložak, odnosno bakrena i nešto modernija hormonska spirala (17 posto), pa pilula (16 posto).

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Sanjay Kanojia / AFP

25 eura. Toliko u Indiji dobije svaka žena koja se odluči sterilizirati. Svojevrstan je to državni poticaj kojim tamošnje vlasti žele usporiti rast stanovništva još od 1970-ih godina. I poprilično je djelotvoran. Sterilizacija žena najraširenija je kontracepcijska metoda u ovoj zemlji s 1,3 milijarde ljudi. Njih gotovo 30 posto među onima koji koriste bilo koji vid kontracepcije 2019. godine je sterilizirano.

Prema podacima Spiegela, broj djece po ženi je od 1971. do 2016. godine pao s 5,2 na 2,3. Mahom su kontracepcijske kampanje u ovoj zemlji usmjerene na žene, a unatoč činjenici da se muškarcima nudi veći iznos za vazektomiju, oni se rijetko odlučuju na taj zahvat.

Od eugenike do tjelesne autonomije

I dok se u zemljama s izrazito velikim brojem stanovnika, poput Indije i Kine, sterilizacija koristi kao oružje protiv hiperfertilnosti, ona je najzastupljenija kontracepcijska metoda i u SAD-u. Tako se, prema metaanalizi o korištenju kontracepcije u svim zemljama svijeta objavljenoj u Lancetu 2019. godine, na nju odlučilo 28 posto žena i osam posto muškaraca, a brojke su takve već pola stoljeća. Prema istraživanju iz 2008. godine, polovica zahvata u toj zemlji obavlja se unutar 48 sati nakon poroda - jedna sterilizacija nakon svakog desetog poroda.

Zašto je ova metoda toliko popularna u američkom društvu, teško je reći. SAD ima povijest sterilizacije dugu više od 100 godina. Prva je to zemlja koja je donijela zakon o sterilizaciji još 1907., kada je započela povijest eugeničke sterilizacije mentalnih bolesnika i osoba s 'krnjim' genima, u čemu je kasnije i Hitler pronašao inspiraciju.

Od 30-ih godina glavna meta prisilne sterilizacije bile su tamnopute žene, a 70-ih godina i Latinoamerikanke i Indijanke. Istovremeno je u tom desetljeću, porastom utjecaja feminističkih struja, rasla ideja o autonomiji žena kad je u pitanju njihovo tijelo, kao i svijest o ljudskim pravima te je sterilizacija u okvirima današnje Amerike stvar osobnog izbora. Ipak, treba napomenuti da su, unatoč tome što je prisilna sterilizacija ukinuta 1979., posljednji slučajevi zabilježeni ne tako davne 2010. godine u kalifornijskim zatvorima.

S financijskog aspekta treba uzeti u obzir to da mnogi u toj zemlji nisu zdravstveno osigurani, a budući da je zdravstvo privatizirano, mnogi paketi osiguranja ne pokrivaju ovaj zahvat koji može koštati od 1500 do čak 18 tisuća dolara. Vazektomija je pri tome šest puta jeftinija. Dakle zasigurno nije riječ o financijski isplativijoj metodi kontracepcije, osim možda kada se provede već u 20-im godinama (u SAD-u je dobna granica za sterilizaciju žena 21 godina).

Sterilizacija žena je operacija koja se provodi pod općom anestezijom, tako da nosi rizike kao i svaka druga operacija. Ipak, prema istraživanju iz 2018. godine, zbog njezine ireverzibilne naravi, glavna komplikacija do koje može doći prilikom ovog zahvata, odnosno točnije nakon njega, 'plakanje je nad prolivenim mlijekom'. Naime zbog sterilizacije većinom zažale mlađi od 30 godina, nevjenčani, nedovoljno informirani o trajnom gubitku plodnosti, oni koji su sami donijeli odluku o tome i oni koje je partner natjerao da to naprave.

U Hrvatskoj zakonski okvir 'umjereno liberalan'

O sterilizaciji, ali i drugim kontracepcijskim metodama u Hrvatskoj, razgovarali smo s ginekologom, prof. dr. sc. Dubravkom Lepušićem. Prema njegovim riječima, sterilizacija u Hrvatskoj nije popularna metoda, ali se neki parovi ipak odluče na nju.

Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 2009. godine, u Hrvatskoj se može sterilizirati osoba koja je navršila 35 godina. U iznimnim slučajevima, kada bi ženi potencijalno bio ugrožen život trudnoćom ili rađanjem ili ako se utvrdi da bi rodila dijete s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama, sterilizacija se može provesti i ranije, bez obzira na godine.

Dubravko Lepušić

Dubravko Lepušić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Kako objašnjava Lepušić, izmjenama zakona prije 13 godina ukinut je još jedan preduvjet za sterilizaciju, a to je da žena ima troje djece. Kako kaže, riječ je o umjereno liberalnom zakonu koji dopušta sterilizaciju, ali ujedno sprječava da se donesu neke odluke u mlađoj dobi zbog kojih netko kasnije potencijalno može zažaliti jer nakon sterilizacije nema povratka. 'Zakon je dobar ovakav kakav je te smatram da je dobro to što smo ukinuli varijantu s uvjetom od troje djece', smatra Lepušić.

U Hrvatskoj se sterilizira relativno mali broj žena. Prema prije navedenoj metaanalizi iz 2019. godine, na nju se odlučilo 1,6 posto žena i 0,4 posto muškaraca (od onih koji koriste neki vid kontracepcije). U Hrvatskoj je pak najpopularniji kondom (40 posto od onih koji koriste kontracepciju), a druga najzastupljenija metoda bila je prekinuti snošaj (30 posto). Pilule pije oko 11 posto žena. U susjednoj Bosni i Hercegovini prednjači tradicionalna metoda prekinutog snošaja, koju prakticira 52 posto ljudi, dok su suvremene metode kontracepcije još manje zastupljene nego u Hrvatskoj, a sterilizira se još manji broj žena i muškaraca nego kod nas.

U zemljama zapadne Europe potpuno je drugačija slika. U onim najrazvijenijim, poput Belgije, Nizozemske, Francuske i Njemačke, više od polovice žena koristi pilule. Dok je prekinuti snošaj još uvijek izrazito popularan kod nas, njega primjerice u Belgiji prakticira samo dva posto žena te se u toj zemlji najveći postotak žena u Europi podvrgnuo sterilizaciji, njih 14 posto. Velika Britanija je pak jedina zemlja u Europi koja je te godine obavila gotovo jednak (a pritom i relativno visok) broj sterilizacija muškaraca (11 posto) i žena (12 posto).

Vazektomija je nekada bilo na kapaljku, a danas...

Iako je broj muškaraca koji se odlučuju na vazektomiju u Hrvatskoj i dalje jako mali, Lepušić kaže da je posljednjih godina u praksi primijetio da se to polako mijenja. 'Naravno da vazektomije ima daleko manje. Kod nas je još uvijek mentalitet takav da je 'žena kriva za sve' pa ona mora podnijeti i taj teret sterilizacije, ali kako godine prolaze, sve više parova koji su zadovoljni brojem djece odlučuje se na to da muškarac napravi vazektomiju. Nekada je to bilo na kapaljku, a sad se ipak respektabilan broj muževa u Hrvatskoj odlučuje na to.

Izražene razlike u korištenju tradicionalnih i suvremenih kontracepcijskih metoda među ekonomski razvijenim i manje razvijenim zemljama dr. Lepušić objašnjava lošim stupnjem zdravstvene edukacije mladih. 'Reproduktivna medicina je persona non grata u Hrvatskoj', našalio se Lepušić, referirajući se na to da teme reproduktivne naravi u Hrvatskoj još uvijek spadaju u kategoriju tabua te su propali svi dosadašnji napori da se zdravstvena edukcija implementira u obrazovni sustav.

Kako kaže, u Europi oko 35 posto adolescenata koristi kontracepciju, a u Hrvatskoj samo nešto više od deset posto njih. 'Sve se to svede na to da vam mlade cure u ordinaciji kažu 'pa što ako zatrudnim, pobacit ću'. Abortus je postao sredstvo kontracepcije i to je katastrofalno. Naravno da treba biti dostupan, ali treba educirati ljude da ne dođe do toga. Naši se mladi educiraju tek kad gori', objašnjava Lepušić.

Kontracepcijski atlas

Hrvatska na dnu ljestvice po pristupu suvremenoj kontracepciji

Kontracepcijski atlas, mapa koju za svaku godinu izrađuje Europski parlamentarni forum o populaciji i razvoju (EPF), prikazuje pristup suvremenoj kontracepciji u 46 europskih država. Zemlje se ocjenjuju u tri kategorije - pristup kontracepciji (subvencionira li država njihov trošak), pristup online informacijama (vladini i nevladini izvori) i pristup savjetovanju (koji su uvjeti za ostvarivanje prava na kontracepciju). Na mapi su vidljive velike razlike između istoka i zapada te zapadna Europa ima puno veći pristup kontracepciji od istočne. Na ljestvici prednjače Belgija, Francuska i Velika Britanija s 91,1 posto. I dok je Hrvatska s 58,8 posto 2017. godine bila na 18. mjestu, ove godine je na 40. mjestu po pristupu suvremenoj kontracepciji s 47,3 posto. Lošije od nas su samo Crna Gora, Mađarska, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina i Rusija sa samo nekoliko postotnih bodova manje, a na samom začelju je s 33,5 posto Poljska, država koja ima daleko najrestriktivnije zakone kada je riječ o kontracepciji, pa ovaj podatak nimalo ne čudi.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!