što kažu brojke

Govor mržnje: Statistički podaci ne potvrđuju tezu o rastu nasilja

09.09.2019 u 10:03

Bionic
Reading

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova, pučke pravobraniteljice pa i Srpskog narodnog vijeća ne potvrđuju tezu o rastu etničkog nasilja u Hrvatskoj, piše u ponedjeljak Večernji list

Lani je policija evidentirala 33 zločina iz mržnje, DORH je procesuirao 53, a doneseno je osam osuđujućih presuda. Više slučajeva MUP i DORH bilježe 2013. za Vlade Zorana Milanovića (35 i 57), a 35 i 37 u 2016. za Vlade Tihomira Oreškovića. I kad se uzme u obzir broj stanovnika, očito je da Hrvatska spada u red zemalja s manje zločina iz mržnje, piše dnevnik. Dakako, moguće je i da je povećan broj prijava u nekim zapadnim zemljama, a manji u drugima, pa i u RH, posljedica (ne)povjerenja u institucije ili (ne)prepoznavanja zločina iz mržnje.

No u godišnjem izvješću DORH-a veći broj odbačaja prijava tumači se time što se u javnim i medijskim istupima često neprihvatljivi, ostrašćeni i neuljuđeni izričaji tumače kao govor mržnje i podnose se kaznene prijave, iako je riječ 'samo' o kleveti ili uvredi, prekršaju, a ponekad i nekažnjivom ponašanju.

I podaci pučke pravobraniteljice o pritužbama za diskriminaciju po osnovi 'rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla' ne govore u prilog teze o porastu nasilja. Lani je bilo 66 takvih pritužbi, što je veliki porast u odnosu na 47 u 2017., ali i pad u odnosu na 2016. kad ih je bilo 117 te je i 2012. bilo 60, a 2015. 68 takvih pritužbi.

Podaci SNV-a o broju događaja motiviranih netrpeljivošću prema Srbima bilježe značajan porast u protekle tri godine (381 lani, 393 i 331) u odnosu na 2015. (189) i 2014. (82) ali i oni sami navode kako su mijenjali metodologiju, piše Večernji list.

Podaci MUP-a o kriminalitetu koji se goni po službenoj dužnosti govore o kontinuiranom smanjenju od 2011., izuzev 2015., ukupno za 32 posto u odnosu na 2011., piše Večernji list u ponedjeljak.