SLOVENSKI MEDIJI

Sporazum Milanovića i Janše politički kompromis

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 08.03.2013 12:15
  • Objavljeno 08.03.2013 u 12:15
Zoran Milanović i Janez Janša

Zoran Milanović i Janez Janša

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Već parafirani sporazum o Ljubljanskoj banci i slovenskoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s EU, što će ga u ponedjeljak potpisati premijeri Janez Janša i Zoran Milanović, predstavlja rješenje koje u ovom trenutku zadovoljava obje strane iako njime pitanje prenesene štednje bivše Ljubljanske banke Zagreb nije definitivno raspleteno, ocjenjuju u petak slovenski komentatori

Ljubljanskog 'Delo' navodi da je riječ o 'političkom kompromisu' čija je glavna pozitivna posljedica za obje strane očekivani ulazak Hrvatske u EU s 1. srpnja ove godine.

Slovenija nakon postignutog sporazuma Hrvatskoj 'diže rampu' za ulazak u EU, a hrvatsko članstvo u integraciji donosi Sloveniji 'ekonomske i druge koristi', navodi vodeći slovenski list. Sa slovenskog aspekta, međutim, negativno je to što se procesi protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima po sporazumu 'samo zamrzavaju, a ne i konačno povlače', kako je Ljubljana najprije očekivala, i što sporazum ne daje nikakva jamstva da će se Ljubljanska banka moći vratiti na hrvatsko tržište koje joj je ostalo zatvoreno zbog pitanja starih deviznih depozita hrvatskih štediša, navodi list. No, neki 'strahovi' u vezi s tim što sporazum u budućnosti donosi 'postoje na obje strane', navodi 'Delo'. List dodaje da se sporazum, osim toga, ne odnosi na staru deviznu štednju hrvatskih građana koja nije prenesena u hrvatski javni dug niti navodi tko je odgovoran za isplatu te štednje, no da bi Slovenija i za taj dio štednje morala inzistirati da se rješava preko sukcesije, a ne sudskih tužbi.

Ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' ističe da je sporazumom dugogodišnji spor oko Ljubljanske banke 'istina riješen, ali ne konačno riješen' te da postoje i nejasnoće oko interpretacije odredbe prema kojoj će tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj do postizanja konačnog rješenja mirovati, iako je Slovenija prije zahtijevala da se one povuku odnosno da hrvatska vlada ovlaštenja bankama za tužbe opozove.

'Spor ovim sporazumom nije riješen nego ponovo smješten u okvir pregovora o sukcesiji pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS), što je zahtijevala Slovenija. Pregovori sljednica o tome su prije 10 godina završili neuspjehom, no za Sloveniju je sada ključan dio sporazuma koji govori da će Hrvatska osigurati mirovanje svih sudskih postupaka koje su protiv Ljubljanske banke, uz punomoć hrvatske vlade, pokrenule Zagrebačka i Privredna banka Zagreb. Povlačenje tužbi nije određeno nego se govori o mirovanju sudskih postupaka, navodi list, dodajući da se već pojavljuju različite interpretacije oko engleskog teksta sporazuma koji će u ponedjeljak potpisati dva premijera. Slovenska vlada interpretira da sudski postupci moraju biti zaustavljeni 'do konačnog rješenja problematike'(do čega po interpretaciji ne može doći bez pristanka slovenske strane), a hrvatska interpretacije je da su postupci zaustavljeni 'u očekivanju rješenja' koje će se tražiti u okviru sukcesijskih pregovora.

Prema formulaciji iz sporazuma suzdržan je i nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl koji je, navodi list, ocijenio da je dio dogovora moralo biti jasno povlačenje tužbi na hrvatskim sudovima jer ovako ispada da je problem riješen samo 'na pola' pa bi se tužbe mogle obnoviti.

Za razliku od Vajgla, predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Jožef Horvat, član stranke premijera Janeza Janše, navodi da je postignuto rješenje za Sloveniju dobro i da je slovenski parlament dobro analizirao tekst sporazuma prije nego što ga je jednoglasno potvrdio. 'Kod svakog ugovora postoji mogućnost da ga jedna strana krši, ali kad Hrvatska postane 28. članica EU-a očekujemo da više neće kršiti međunarodne dogovore', rekao je Horvat.

Što se tiče dileme tko je sporazumom više dobio ili izgubio, 'Dnevnik'komentira da Hrvatska svakako može 'otvoriti šampanjac' jer je osigurala ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji, dok će Slovenija s otvaranjem šampanjca morati pričekati jer još nije jasno kako će pitanje stare devizne štednje na kraju biti riješeno.

'Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zadnjih je godinu dana tvrdio da Slovenija zahtijeva povlačenje punomoći hrvatske vlade za tužbe protiv Ljubljanske banke. To se nije dogodilo, a iz teksta memoranduma o suglasnosti dviju vlada o pitanju Ljubljanske banke i ratifikaciji pristupnog ugovora nije sasvim jasno što će s tim punomoćima biti', navodi se u komentaru lista.

U komentaru se također dodaje da će ostati otvoreno pitanje interpretacije engleskog teksta sporazuma i toga miruju li tužbe protiv Ljubljanske banke, jesu li one zamrznute ili stoje, te i mogu li biti obnovljene i kada pa pesimisti ocjenjuju da bi se saga oko pitanja Ljubljanske banke Zagreb mogla nastaviti i idućih godina.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!