Upravo je Špremova iznenadna smrt bila događaj koji su nam izdvojili gotovo svi saborski zastupnici s kojima smo popričali u neformalnom razgovoru. Šprem, koji je svoju političku karijeru započeo upravo u Saboru još '80-ih kao imenovani dužnosnik, bitku s malignom bolešću izgubio je 30. rujna 2012. Iako je na funkciji predsjednika Sabora bio možda nešto više od pola godine (Šprem je već u lipnju otišao na operaciju, no bolest se nakon toga pogoršala, op. a.), gotovo su svi političari, bez obzira na stranačke boje, za Šprema imali samo riječi hvale. Posebno upečatljive i na komemoraciji u Hrvatskom saboru, a i na pogrebu bile su riječi premijera Zorana Milanovića, ali i SDP-ovog Josipa Leke, saborskog veterana kojeg su zastupnici desetak dana nakon Špremove smrti izabrali za novog predsjednika Sabora.

Boris Šprem u hrvatski je politički život unio novi duh, duh bliskosti, neposrednosti i čovječnosti. Odraz njegovog karaktera, ali i njegovog doživljaja Hrvatske svakako su izmjene u radu Sabora kojim je želio podići demokratičnost, odgovornost, kvalitetu i snošljivost u raspravama te unijeti više transparentnosti u rad saborskih tijela. Uvjeren sam da je jačanje parlamentarizma u Hrvatskoj zajednička težnja svih nas ovdje prisutnih i da ćemo, slijedeći opći interes, uspjeti u ovom mandatu ostvariti politički cilj. Ne samo kako bismo opravdali povjerenje koje su nam dali građani, nego kako bismo, najviše od svega, izrazili našu ljudsku zahvalnost kolegi Borisu na viziji demokratskog parlamenta za koji se on zalagao', spomenuo se na komemoraciji u listopadu Leko

Iako je Šprem svoju viziju boljeg parlamenta nije uspio ostvariti, neki pomaci u načinu rada Sabora, unatoč slabim ocjenama u javnosti, ipak su napravljeni. Sabor je tako plenarne sjednice počeo održavati pet dana u tjednu, uz ponedjeljak koji je bio rezerviran za sjednice saborskih odbora, uvedena je

elektronska evidencija dolazaka zastupnika, čime je omogućeno da i građani prate kako njihovi izabrani delegati obavljaju posao, a izmijenjen je i saborski poslovnik koji je u 'ropotarnicu povijesti' poslao institut ispravka netočnog navoda. Negativni dojam javnosti o zastupnicima, koje građani često vide kao preplaćene osobe koje se ne pojavljuju na sjednicama, vladajuća je većina na čelu sa Špremom pokušala popraviti već jednom od prvih zakonskih izmjena – ukidanjem povlaštenih mirovina.

Kukuriku koalicija na taj se potez odlučila, branio je takvu odluku SDP-ov Igor Dragovan, ne samo zbog predizbornog obećanja, nego i zato što stranke koalicije teže pravednom društvu. 'Ovim promjenama nastojimo, a vjerujem da ćemo u tome i uspjeti, vratiti povjerenje građana u politiku, političare i saborske zastupnike, odnosno političke institucije koje jesu i moraju biti stupovi hrvatskog društva', rekao je tada Dragovan

No većeg povjerenja građana u političare ipak nije bilo. Teška gospodarska situacija, koja je djelomično naslijeđena od prethodne HDZ-ove vlasti, građane je 'bacila u depresiju i pesimizam', a pri tome nisu pomogli i neki nepopularni potezi i zakoni koji su izglasani u Saboru. Među prvima bilo je dizanje PDV-a s 23 na 25 posto.

Ako je ono povećanje PDV-a od jedan posto bio harač, onda je ovo od dva posto superharač', komentirao je tijekom saborske rasprave HDSSB-ov Zoran Vinković. Kako bi barem djelomice umirili građane, saborski zastupnici većinom su odlučili uvesti nižu stopu od 10 posto za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuke vode (osim one u bocama ili drugoj ambalaži) te za bijeli šećer.

Krajem godine Sabor je građanima, zbog pravila Europske unije, zadao još jedan udarac i ukinuo nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice, koji će se s 1. siječnjem oporezivati stopom od pet posto.

Jedna je promjena u poreznom sustavu ipak naišla na odobravanje građana – izmjenom Općeg poreznog zakona omogućena je objava popisa poreznih dužnika koji su dosad u državni proračun uplatili preko 200 milijuna kuna.

S objavom liste poreznih dužnika nisu se složili u HDZ-u, kojem je smetala objava još jednog popisa – registra branitelja. Predizborno obećanje Kukuriku koalicije ispunjeno je tik pred sam Božić, no u HDZ-u su već najavili i ustavnu tužbu. Naime, uvjereni su da će objava registra rezultirati novim srbijanskim optužnicama protiv branitelja, no ministar branitelja Predrag Matić poručio im je da je, ako se to dogodi, spreman i sam ići u zatvor. Izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koje su omogućile objavu registra, na kraju su ipak prihvaćene većinom glasova.

Mali iskorak, ali je ipak iskorak nabolje, i to moramo priznati. Da parafraziram Armstronga, to nije možda velik korak za čovječanstvo, možda to nije velik korak ni za Vladu, ni za Sabor, ali je korak za braniteljsku populaciju, i to moramo jednostavno priznati', zaključio je tijekom saborske rasprave Damir Kajin

Među ispunjenim obećanjima Kukuriku koalicije našao se i Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, čije su izmjene izglasane na samom početku mandata nove Vlade. Novi zakon dopušta zamrzavanje zametaka. Omogućuje se oplodnja 12 jajnih stanica, pri čemu se u tijelo žene mogu unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka. Preostali zameci se zamrzavaju. Ideju zamrzavanja zametaka nisu mogli poduprijeti HDSSB i HDZ, koji su ovom prilikom podršku dali stavu Crkve. Pri tome ih razuvjeriti nije mogla ni SDP-ova Dunja Špoljar, koja se tijekom saborske rasprave spomenula i svoje kćeri, koja je 'dijete iz epruvete'.

Potpuno je izvjesno da, da je 1997. bio na snazi važeći, tzv. Milinovićev zakon, nje danas ne bi bilo. Da su umjesto svih uzeta samo tri jajašca za oplodnju kako danas dopušta Zakon, nje ne bi bilo. Ne bi rasla okružena ljubavlju i obiteljskom srećom kao najveći dar u našim životima. Ne bi nas obogatila, nas, njezine roditelje, ali i sve ljude koje poznajemo i s kojima smo povezani. Nedolaskom nje, naši životi ne bi dobili naš smisao iako smo tada bili sigurni da smo spremni prihvatiti život i bez djece. Kao majka djeteta iz epruvete, koja je nakon osam godina liječenja, 13 izvantjelesnih hormonskih agresija i osam izvantjelesnih oplodnji, postala roditelj, dajem si za pravo reći, liječenje neplodnosti, tko god nije upoznao posredno ili neposredno, ne može razumjeti. Ne postoji veće iskušenje za roditelje nego što je takvo liječenje. Stoga vas molim, raspravimo ovaj prijedlog dostojanstveno, učinimo ga optimalnim kako bi pomogao liječiti neplodnost bez nepotrebnih ograničenja i na kraju, prihvatimo ovaj prijedlog zakona u moje ime, u ime moje kćeri, u ime moje obitelji, u ime svih majki djece iz pomognute oplodnje i u ime svih budućih majki iz epruvete i na kraju, ne manje važno, iz razuma', kazala je Špoljar u jednom od najemotivnijih saborskih govora ove godine.

Dok je Sabor u prošlom mandatu definitivno obilježio Ivo Sanader (njegov povratak u saborske klupe nakon ostavke na mjesto premijera, a kasnije i

uhićenje, op. a.), repovi njegovog načina upravljanja državom Saborom su se vukli i u ovom mandatu. Zbog afere Planinska, u kojoj je Sanader prvooptuženi, bez imuniteta je ostao HDZ-ov saborski zastupnik Petar Čobanković, kojeg se zajedno sa Stjepanom Fiolićem i Mladenom Mlinarevićem tereti da su Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva prodali nekretninu u Planinskoj ulici po znatno većoj cijeni od tržišne i time oštetili državu za 37,9 milijuna kuna.

Lako nije bilo ni u Sanaderovoj bivšoj stranci - HDZ-u, koji je tek potkraj 2012. počeo za ozbiljno oporbeno djelovati. Naime, nakon gubitka izbora u prosincu 2011. stranka je krenula u žestoku unutarstranačku predizbornu kampanju koja je trajala sve do kraja svibnja. U gotovo šest prvih mjeseci ovog saziva Sabora, u sabornicu je kročila tek nekolicina HDZ-ovih zastupnika, a iako su se nakon izbora Tomislava Karamarka za predsjednika stranke počeli vraćati u saborske klupe, zbog nategnutih odnosa, ali i konsolidiranja unutar stranke nisu djelovali kao najveća oporbena stranka u parlamentu, što se itekako osjetilo u saborskim raspravama. Preslagivanje snaga u stranci direktno je utjecalo i na preslagivanje u saborskom čelništvu. Naime, na početku mandata izabrani potpredsjednici Sabora Jadranka Kosor i Vladimir Šeks na tim su funkcijama ostali svega nekoliko mjeseci, nakon čega su zamijenjeni HDZ-ovim Tomislavom Čuljkom i Željkom Reinerom.

Velikih preslagivanja vladajuće koalicije u saborskim tijelima, osim na čelu Sabora, nije bilo, no zamjena je bilo u Vladi. Sabor je većinom glasova ove godine radio čak tri izmjene u Vladi. Prva je stigla već u travnju kada se zbog narušenog zdravstvenog stanja s mjesta ministra pomorstva, prometa i infrastrukture povukao Zlatko Komadina, kojeg je na toj funkciji naslijedio dotadašnji krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić

Samo dva mjeseca kasnije Sabor je kao novog ministra zaštite okoliša potvrdio dotadašnjeg gradonačelnika Jastrebarskog Mihaela Zmajlovića. On je na tu funkciju iz saborskih klupa došao nakon odlaska Mirele Holy, koja je odlučila snositi političku odgovornost nakon što je u javnost dospio e-mail u kojem je predsjednika Uprave HŽ Holdinga zamolila da razmotri zadržavanje na poslu supruge njezinog stranačkog kolege.

Sredinom studenoga dogodilo se i posljednje ovogodišnje preslagivanje u Vladi – nakon pravomoćne presude od godine i deset mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće Banske dvore napustio je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Umjesto njega prva potpredsjednica Vlade postala je Vesna Pusić, dok u je fotelju ministra gospodarstva zasjeo Ivan Vrdoljak, kojega je pak na dotadašnjem čelnom mjestu u Ministarstvu graditeljstva zamijenila Anka Mrak Taritaš. I dok u HDZ-u novo preslagivanje nisu mogli podržati jer smatraju da se Čačića pod hipotekom prometne nesreće nije ni prvi put smjelo imenovati, u HDSSB-u su kazali da će novoimenovani ljudi povjerenje tek morati opravdati.

Poručujem vam, budite Vlada kakvom vas hrvatski građani i trebaju i priželjkuju i budite drugačiji i od prethodne Vlade koja nije opravdala očekivanja građana. Ali vas upozoravam dobronamjerno, budite od danas i drugačiji nego što ste bili u ovih 11 mjeseci, budite bolji. To je dobro onda za cijelu Hrvatsku. Nemojte ostati isti, drugačiji budite, ali nabolje', poručio je tada premijeru Milanoviću HDSSB-ov Dinko Burić, zatraživši da Vlada građanima vrati nadu.

Iako u prvoj godini mandata sedmog saziva Sabora nisu zabilježene žešće polemike vladajućih i oporbe u sabornici, zaiskrilo je kada je u javnost dospjela 'afera nadzor', u kojoj su, prema tvrdnjama pojedinih medija, policajci iz policijskog USKOK-a sustavno pratili telefonske kontakte, odnosno izliste više ljudi iz Sigurnosno obavještajne službe. U istraživanje se odmah bacio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji je na kraju većinom glasova, uz protivljenje HDSSB-a i HDZ-a, zaključio 'da u djelovanju policije u slučaju izlista telefonskih poziva nije bilo nikakve zloupotrebe ovlasti, ni bilo kakvog kršenja zakona'. Jednako tako, saborski je odbor većinom glasova zaključio da je 'jedan član Odbora za unutarnju politiku (Tomislav Karamarkoop. a.) prije službenog dolaska izvješća Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost u Sabor na određeni način u javnosti ostavio dojam da je upoznat sa sadržajem izvješća', s kojim su po zakonu smjeli biti upoznati samo premijer i predsjednik države. Iako su iskre na relaciji vladajući - oporba frcale nekoliko tjedana, na kraju su ipak svi složno zaključili da se treba uvesti stroža kontrola po pitanju izlista telefonskih kontakata.

Iako se možda po pitanju nekih zakona nisu mogli složiti, kada se radilo o strateškom interesu, poput ulaska u Europsku uniju, odluke su donesene gotovo jednoglasno. Već na početku samog redovnog zasjedanja 19. siječnja sa 127 glasova 'za' i jednim 'protiv' Sabor je donio

Deklaraciju o članstvu

Dok je početak godine počeo slogom svih stranaka, kraj godine Sabor je ipak završio neslaganjem oporbenog HDZ-a i vladajućih oko objave registra branitelja, ali i neslaganjem unutar same vladajuće koalicije oko imenovanja vanjskih članova saborskih odbora. Posebnu je pozornost pritom izazvalo imenovanje HSS-ove bivše zastupnice Marijane Petir u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Iako je njen izbor na kraju potvrđen, glasova protiv bilo je i iz koalicijskog HNS-a, manjinaca, pa čak i iz SDP-a.

Ne odričući pravo nijednoj stranci, pa ni oporbenoj, da se založi da bude izabran bilo tko, vidim problem u tome da se predlažu osobe protiv kojih javnost ustaje. Nije naš cilj da iritiramo javnost koja se bavi ljudskim i manjinskim pravima. Trebamo pomoći da taj odbor bude što kompetentniji. Ne mogu glasati za osobu koju su udruge proglasile homofobom desetljeća i ne mogu glasati za osobu koja je u Saboru kao zastupnica opstruirala povratak zemlje zemljišnim zajednicama i koja je glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije. Meni to savjest ne dozvoljava', pokušao je kolege urazumiti HNS-ov Goran Beus Richembergh

Upravo bi ta savjest trebala voditi zastupnike u njihovom radu, ali i donošenju odluka. Jer iako se iz stranaka prečesto čuje da zastupnici njihove stranke glasaju po savjesti, istina je da u većini slučajeva glasaju sukladno stranačkoj stezi koja u nekim slučajevima nije baš u interesu građana, koje bi ti isti zastupnici trebali predstavljati.

Moramo djelima pokazati da služimo građanima, da nas ne vode osobni, grupni, korporacijski, uskostranački ili ideološki ciljevi', poručio bi zastupnicima Boris Šprem