Najviše interesa za rad u susjednoj državi pokazuju mlađi od 35 godina, među njima je najviše onih koji se nakon dobivanja diplome ne mogu zaposliti kod kuće, a velik je broj dnevnih migranata koji se na posao u Austriju svakodnevno voze iz pograničnih krajeva.

Iako su Austrija i Njemačka svoje tržište rada za druge članice EU-a otvorile tek s 1. svibnja 2011. godine, nakon sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja, najviše je interesa za zapošljavanje upravo u tim državama koje za sada nisu toliko pogođene krizom. Broj Slovenaca koji su nakon ulaska Slovenije dobili posao u Njemačkoj kreće se oko 7.000, najviše rade u industriji, građevinarstvu, zdravstvu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima. Podaci o Slovencima koji su se zaposlili u susjednoj Italiji nije poznat, ali se procjenjuje na oko 9.000, ali je u padu zbog gospodarske krize koja je pogodila i Italiju, a među njima je također mnogo dnevnih migranata.

Stopa nezaposlenosti u Sloveniji u porastu je od početka globalne krize 2008. godine i trenutačno je oko 8,6 posto, a računa se da će rasti i u idućoj godini te da će se broj nezaposlenih premašiti sadašnjih 110.000. Računajući strane radnike koji su u vrijeme konjukture radili u Sloveniji, najviše u građevinarstvu, Slovenija je u zadnje četiri godine, po procjenama sadašnje vlade, u zadnje četiri godine izgubila 100.000 radnih mjesta.