JURICA SAVJETUJE

Sirove strasti

03.04.2012 u 10:52

Bionic
Reading

Je li bolje jesti sirovo ili kuhano? Koje povrće ima više hranjivih tvari u salati, a koje treba jesti u juhi ili umaku? Što je s voćem? Jurica savjetuje koje voće i povrće uvijek treba jesti sirovo, a koje je ipak bolje skuhati

Sirova bi hrana trebala sadržavati veliki dio svakodnevne prehrane. Čak i ako se hranite isključivo u nekom od lanaca brze hrane, jeli ste sirovo - u hamburgeru ima salate, rajčice ili luka, a ne bi vam škodilo da si uz hamburger naručite i salatu bez umaka. Činjenica je da zdravije i vitko tijelo, blistavu kožu i više tjelesne energije, pa i vedrijeg raspoloženja donosi visok unos nerafinirane, tj. sirove hrane.

Voće i povrće su, dakle, osnova zdrave prehrane, a dnevno bismo trebali pojesti otprilike 400-500 grama voća i povrća u smislu održavanja takvog stanja. S jedne strane imamo sljedbenike pokreta sirove hrane koji tvrde da jedino sirova hrana daje više nutrijenata, a s druge one koji govore da je ključ u kuhanome.

Kome vjerovati?

Osobno smatram da je bitno držati se logične kombinacije jednog i drugog. Dok će sirovo donijeti više nekih vitamina, istovremeno će u tijelu smanjiti razinu drugih hranjivih tvari – rajčice su prepune antioksidanta likopena, ali njegova razina je nadaleko veća kada je rajčica kuhana. Živjela šalša!

Mrkva, paprika, šparoge i brojne drugo povrće koje ću uskoro spomenuti pružaju više antioksidanata poput karotenoida nego u sirovom obliku. Kada govorim o termičkoj obradi, mislim na kuhanje na pari na prvom mjestu, potom u vodi te pirjanju.

Negativna strana kuhanja je prženje i pečene koje na visokim temperaturama uništava hranjive elemente, ali i stvara slobodne radikale koji će jedva dočekati da tijelu nanesu štetu. Vitamin koji najviše pati na vrućini je vitamin C koji će već i kuhanjem u vrućoj vodi nestati.

Kao što nije u šoldima sve, tako i lista povrća koje se smije jesti sirovo ima svoje granice. Sirovi kelj, brokulu, karfiol, kelj pupčar, kupus i špinat možete jesti sirove, ali neki od njih će vam svojim prirodnim stanjem narušiti zdravlje organizma, dok će nutritivne vrijednosti drugih tijelo znatno manje upiti. Našem probavnom traktu fale enzimi pomoću kojih bi mogli provariti i upotrijebiti celulozu i kemijske spojeve, goitrogene.

Upravo zato smo nakon nekih sirovih jela napuhnuti, patimo od vjetrova ili nas muče grčevi. Zeljasto povrće u sirovom obliku će vrlo vjerojatno svakome teže sjesti na probavu i organizmu je potrebno neko vrijeme da se navikne; slično kao i s grahoricama – nekoliko obroka par dana zaredom i sve smetnje će nestati. Ostaje sljedeći problem: kemijske supstance koje blokiraju proizvodnju hormona štitnjače.

Svakodnevna konzumacija sirovog kelja, kupusa, brokule, karfiola, a bogami i prokulica vrlo vjerojatno će vas dovesti u stanje hipotiroidizma. Neki od simptoma manjka hormona štitnjače su hladne ruke i stopala, umor, smanjeni ili nedostatak libida, suha i rijetka kosa, depresija i problem s gubljenjem kilaže. Isto vrijedi i za kineski kupus, radič, rikolu, repu i potočarku. Fermentacija ne smanjuje goitrogene, zato ni kiseli kupus nije idealno rješenje, a jedete li zeljasto često, povećajte unos joda.

Koji je problem sa sirovim špinatom?

Sadrži oksalnu kiselinu koja iritira usnu šupljinu i probavni trakt te smanjuje apsorpciju kalcija i može potaknuti proizvodnju žučnih i bubrežnih kamenaca. Znate onaj osjećaj kada vam trnu zubi dok jedete špinat ili blitvu, peršin i vlasac? To je upravo zbog oksalne kiseline.

Da sad glavom bez obzira ne objavite rat svom ovom divnom zelenom povrću, utješit ću vas da peršinom možete slobodno i dalje u kombinaciji s maslinovim uljem i češnjakom prelijevati jela kao začinom jer to ionako nećete jesti svaki dan. Salatu od špinata ili rikole možete tu i tamo pojesti. Želite li dobivati blagodati vitamina, minerala i ostalih esencijalnih tvari, skuhajte povrće na pari ili eventualno blanširajte par minuta u vrućoj vodi. Tako ćete u zeljastom povrću štetne supstance smanjiti za dvije trećine; željezo u špinatu ili blitvi će tijelo bolje upiti nakon neutralizacije oksalne kiseline koja bi ga blokirala.

Alfa alfa klice izbjegavajte jesti sirove jer svojim blago otrovnim djelovanjem smanjuju otpornost imuno sustava, a mogu pridonijeti razvoju upalnog artritisa i lupusa.

Sirovi krumpir sadrži hemaglutinine koji narušavaju funkciju crvenih krvnih zrnaca. Tu su još i solanin te kakonin. U krumpiru ćete njihovu razinu prepoznati po zelenoj boji ploda kada ga ogulite, što zeleniji - to otrovniji. Batat, koji se često povezuje s krumpirom, možete jesti i sirov.

Pojedete li sirov patlidžan, očekuju vas proljev, glavobolja i mučnina, a savjetujem vam da odmah potražite liječničku pomoć. On je prepun solanina koji uzrokuje neurološke i smetnje probavnog trakta te ometa apsorpciju kalcija. U patlidžanu ga ima više nego u krumpiru jer raste izložen svjetlosti.

Jestive gljive bi također trebalo kuhati ili bar osušiti da bi se agaritin, otrovni spoj za koji se vjeruje da je kancerogen, neutralizirao.

Jagode, šumsko voće, kivi, dinju i citruse uvijek jedite sirove. Zdrav balans i odnos prema prehrani donosi zdravo tijelo i duh. Povrće većinom lagano kuhajte, recimo u woku, a voće jedite sirovo; kuhajte i podijelite hranu s ljudima koje volite.