Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav saslušao je svih 13 kandidata za suce Ustavnog suda. Popodne je tako saslušan i Goran Selanec koji želi još jedan mandat, ali i hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava, Štefica Stažnik te još četvoro kandidata
Goranu Selancu, među ostalim, zastupnik Ivan Malenica postavio je pitanje oko nedavnog izbora predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice i zašto je tada napustio sjednicu.
Selanec je mišljenja da su se suci, prvi puta od 2010. kada se izmijenio Ustav i uvedena mogućnost produžetka mandata od šest mjeseci, susreli sa situacijom da u izboru predsjednika suda i njegove zamjenice sudjeluju i suci "na odlasku". Rekao je da su o tome bili dužni raspraviti jer je bila riječ o tome da suci koji tek trebaju ući u mandat imaju pravo odlučivati o funkciji predsjednika suda koji će bitno utjecati na njihov rad.
vezane vijesti
"Moje je stajalište bilo da sam na isteku mandata i da nije etično od mene da sudjelujem u postupku i da određujem situaciju nekome tko će možda doći na moje. Zato smo odlučili da ne možemo sudjelovati u takvom izboru. To s politikom nema veze, nego o razmimoilaženju oko toga kako organizirati procedure i postupke unutar Ustavnog suda", rekao je Selanec.
Zastupnik Željko Lacković pitao ga je da ocijeni svoj rad, da često koristi institut izdvojenog mišljenja i misli li da time pridonosi percepciji javnosti o politiziranosti Ustavnog suda.
Selanec: Zadaća je svakog suca da brine o percepciji i povjerenju u Ustavni sud
Selanec se pozvao na Ustavni zakon o Ustavnom sudu u kojem, među ostalim, stoji da odluke i rješenja moraju biti obrazložena, te da sudac koji izdvoji mišljenje dužan ga je pismeno obrazložiti i objaviti. Što se tiče percepcije i povjerenja u Ustavni sud tvrdi da je zadaća svakog suca da brine o tome, kao i kvaliteti svojih argumenata, izgradnji procedura jer što je ona, rekao je, transparentnija, odluke su dugoročno kvalitetnije.
Ustavnom sutkinjom želi postati i sadašnja hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik. I njoj se postavilo pitanje oko izbora predsjednika Ustavnog suda i zamjenice. Odgovorila je da bi ona ostala na sjednici, primila se posla i dala svoje mišljenje. Na potpitanje je li u redu da oni koji odlaze biraju čelne ljude suda, rekla da je to razumna tvrdnja, ali da nije pročitala detalje.
Stažnik je upitana i je li razlog velikog broja predmeta na Europskom sudu posljedica nepovjerenja u hrvatske sudove i koliko ima primjera izdvojenih mišljenja na Europskom sudu. Odgovorila je da su hrvatski zakoni dobri, ali je pitanje njihove primjene. Potvrdila je i da na Europskom sudu ima sve više primjera presuda s izdvojenim mišljenjem, osobito kod sudaca koji imaju progresivnije tumačenje konvencija.
Kandidatkinja Ljiljana Stipišić upitana je kako gleda na ulogu Ustavnog suda kada su u pitanju izbori na što je odgovorila da treba gledati od slučaja do slučaja, ali da Ustavni sud dobro radi taj dio posla. Također je mišljenja da se rokovi donošenja odluka moraju poštovati i da u tim slučajevima test razmjernosti treba dobro obrazložiti.
Sučević: Produljenjem mandata, ustavni suci su si "dopustili nedopustivo"
Kandidat Mladen Sučević, na pitanje što misli o tome što su ustavni suci svojedobno sami sebi produljili mandat, odgovorio je da to nije bilo u skladu s propisima i da su si dopustili nedopustivo. Što se tiče izdvojenih mišljenja na sudu, drži to dobrim institutom, ali, rekao je, nije dobro kada to stalno rade iste osobe.
Kandidat Domagoj Sivrić o postupku sudaca koji su si produljili mandat rekao je da bi volio da se to odvijalo drugačije, da su se izabrali novi suci, ali da je parlament taj koji bira ustavne suce. U svakom slučaju misli da je odluka donijeta u skladu s Ustavom i zakonom i da svaka institucija, pa tako i Ustavni sud mora funkcionirati.
Kandidatkinja Lidija Vidjak o izdvojenom mišljenju sudaca ima pozitivan stav, kaže da je to demokratski i legitimno, a što se tiče načina izbora sudaca Ustavnog suda pozvala se na Ustav i ustavni zakon o ustavnom sudu tvrdeći da u načinu izbora ne vidi ništa loše. Kao članica DSV-a rekla je i da to tijelo nije provodilo stegovne mjere kada su u pitanju suci koji su imali kontakte sa Zdravkom Mamićem, napominjući kako su se najčešće bavili stegovnim mjerama koje se odnose na povrede sudačke dužnosti u smislu podbačaja norme ili neispunjavanja imovinske kartice.
Za izbor triju sudaca Ustavnog suda presudan je dogovor HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe. Slijedi međustranačko dogovaranje.
