STALNI POLITIČKI PROGRAM

Sarkozy ne odustaje od borbe protiv imigracije

  • Autor: Joško Tomasović
  • Zadnja izmjena 22.01.2012 16:05
  • Objavljeno 22.01.2012 u 15:43
francuska sarkozy

francuska sarkozy

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Iako se pobune u pariškom predgrađu 2005. godine može danas posve legitimno promatrati kao rezultat jedne pogrešno vođene socijalne politike koja je dovela do dubokog društvenog raslojavanja, one su, među ostalim, pružile i nenadanu priliku za snažni uzlet tadašnjem ministru unutarnjih poslova, izvjesnom Nicolasu Sarkozyju

Budući predsjednik već je tad stekao međunarodni renome zloglasnom izjavom o 'čišćenju predgrađa Kärcherom'. Posve logično, posebice iz vizura jednog visokoambicioznog političara, Sarkozy je svoju nadolazeću predsjedničku kampanju temeljio na jednoj ključnoj riječi, 'sigurnost'. U toj se kampanji nije libio uspostavljati brzopotezne veze između imigracije i kriminala ili pružati maglovita obećanja da će Francuze pod svaku cijenu zaštititi, podržan snažnim valom nereda u pariškim predgrađima, u kojima mahom stanuju imigranti. Kako to već biva, u povišenoj klimi rasprave o sigurnosti građana, nije smatrao potrebnim precizirati ni izvor straha, ni potencijalne napadače, a formula se pokazala dovoljno efikasnom kada je 2007. u drugom krugu izbora osvojio 53 posto glasova.

Tijekom svog predsjedničkog mandata Sarkozy se zatim nastojao prometnuti u 'prosvijećenog' europskog čelnika, uz bok Angeli Merkel, no uz svježi pad kreditnog rejtinga i slabih anketnih rezultata pred domaće izbore, njemačko-francuski duo sve je manje uvjerljiv. Od poletne parole 'raditi više da bi se zaradilo više' stiglo se pred kraj mandata do teško odgodivog uvođenja novog poreza, tzv. 'socijalnog PDV-a' koji će bitno opteretiti siromašniji sloj stanovništva. No jedna stavka

političke agende nje se mijenjala tijekom Sarkozyeva staža kao ministra unutarnjih poslova, predsjednika i predsjedničkog kandidata, a to je nepopustljiv stav prema imigraciji. Pozicija za koju računa da će mu, unatoč svim protivljenjima, od domaće opozicije, međunarodne javnosti pa i Europskog parlamenta i Europske komisije, i dalje donositi političke bodove.

Godišnje bilance, objavljene početkom siječnja, skladno se uklapaju u zacrtanu političku liniju à la Sarkozy. Claude Guéant, ministar unutarnjih poslova, pohvalio se povećanjem od 17,5 posto protjeranih stranaca u odnosu na 2010. godinu (točnije, 39 912 osoba u 2011. naspram 28 026 u 2010). Jednako tako, uspješno je lansiran i čitav niz popratnih mjera koje bitno zaoštravaju kriterije strancima za dobivanje državljanstva i dozvole boravka, kao i mogućnost ekspulzije stranaca za prvi prekršaj. Utemeljene kritike da konzervativni UMP sve više ulazi na teren ekstremne desnice, Nacionalnog fronta, kako na razini diskursa tako i na razini tvrde represivne politike, nisu imale konkretnijeg odjeka.

NOVA META - STRANI STUDENTI

Dok su se među protjeranim strancima u protekle dvije godine mogle naći veće skupine Roma koje su vraćene u Rumunjsku i Bugarsku, potom i mladih Tunižana koji su došli u Francusku slijedom prosvjeda na sjeveru Afrike, u križaljci Sarkozyjeve politike pronašla se u međuvremenu nova nezaštićena skupina stranaca. Dopis ministra unutarnjih poslova upućen sredinom prošle godine policijskim prefekturama jasno ograničava dobivanje dozvole boravka i dozvole za rad stranim studentima nakon što su završili školovanje. Kada je dospio u javnost, dopis je izazvao snažnu reakciju, posebice među sveučilišnom i intelektualnom zajednicom koja je dopis proglasila 'ekonomski suicidalnim i moralno ništavnim', u suštoj suprotnosti s Francuskom kao proklamiranom zemljom ljudskih prava. Slijedom jakih pritisaka javnosti, izdan je početkom 2012. komplementarni dopis koji donekle ublažava prvotni stav te se visokokvalificiranim diplomantima, koji su došli do stupnja mastera, dopušta određeni period za traženje posla. No kompromisno rješenje nije polučilo željeni rezultat te je još na snazi inicijativa koja traži potpuno ukidanje dopisa.

Borba protiv imigracije, na svim njenim razinama, kao okosnica predsjedničke kampanje čini se, naravno, kao jeftini oportuni potez Sarkozyja, koji je u mnogočemu u dubokom neskladu sa socijalnom stvarnošću multietničke Francuske, koja bi i dalje željela njegovati imidž progresivne zemlje. No uz nekoliko 'uspješnih' primjera iz prošlosti te uz pokoji retorički retuš, nadolazeća Sarkozyjeva predsjednička kampanja očito se i dalje drži pragmatičnog stava 'zašto mijenjati dobitnu formulu?'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi