Nikola Grmoja (Most) ocijenio je, naime, da nema smisla da Sabor raspravlja o tehničkim izmjenama predmetnog Zakona, dok godinu dana nemamo predsjednika Vrhovnog suda, a "stanje u pravosuđu je loše". "Građane ne zanimaju tehničke izmjene nego meritum - stanje u pravosuđu", rekao je, optuživši vladajuće da izbjegavaju ključne teme i "potpuno okupiraju pravosudni sustav".

Nikola Mažar rekao je kako će Klub HDZ-a podržati predložene izmjene jer su važne i konkretne, a ne tek tehničke, jer se odnose na velik broj građana i velik opseg predmeta. Istaknuo je da se godišnje rješava oko 120 tisuća prekršajnih predmeta te da se broj neriješenih postupaka smanjuje, uz, kako je rekao, pozitivne ocjene u izvješćima Europske komisije. Naglasio je da digitalizacija i izmjene u naplati kazni doprinose učinkovitijem sustavu i bržem rješavanju predmeta.

Grmoju je optužio da 'nema što reći o temi pa govori o svemu drugome', ustvrdivši da "pokazuje isključive nagone" te ga prozvao zbog političkog neuspjeha.

Predstavnici Kluba SDP-a najavili su da će taj klub podržati izmjene u prvom čitanju, ali uz rezerve prema ukidanju mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne nakon sudskog postupka. "Država stvara situaciju u kojoj se građanima ne isplati boriti za vlastita prava i novac postaje glavni motiv da odustanu od sudske zaštite", upozorila je Kristina Ikić Baniček, dodavši da su izmjene zakona osmišljene s ciljem punjenja proračuna.

Podsjetila je i da izmjene obuhvaćaju tri ključna segmenta - pravila dostave, uvođenje tonskog snimanja sudskih postupaka te izmjene u naplati kazni - ocijenivši da je riječ o 'sramežljivom' koraku prema digitalizaciji.

Račan: Neka rješenja stupit će na snagu tek iduće godine

Izmjene su korak u dobrom smjeru, ali dio rješenja, poput tonskog snimanja, stupit će na snagu tek iduće godine, kazao je Ivan Račan, dodavši da zakon ne obuhvaća postupke pred tijelima državne uprave, što ostavlja velik dio sustava izvan digitalizacije.

Izmjene pozdravlja i Dragana Jeckov (SDSS), ali i upozorava da bi ukidanje povoljnijeg plaćanja kazni moglo demotivirati građane da traže sudsku zaštitu te narušiti načelo jednakosti. Istaknula je i da bi obvezna e-komunikacija mogla predstavljati teret za obrtnike i starije osobe.

Klub IDS-a, odnosno njegov predstavnik Dalibor Paus, upozorio je na nelogičnosti u predloženim rješenjima, navodeći kako nije jasno zašto se povećavaju kazne za fizičke i odgovorne osobe, dok se istodobno ne mijenjaju kazne za pravne osobe. Zauzeo se i za dulje rokove u sustavu e-komunikacije, upozorivši da bi sadašnji rok od osam dana mogao predstavljati problem za male poduzetnike i obrtnike. Predložio je i da se prometnim redarima omogući izdavanje obveznih prekršajnih naloga na temelju snimki prometnih kamera, kako bi se dodatno smanjio broj slučajeva koji završavaju na sudovima.

Damir Barbir (Centar, NPS, GLAS) rekao je kako je modernizacija pravosuđa nužna, ali da učinkovitost ne smije biti jedini kriterij reforme. Istaknuo je da digitalizacija i ubrzanje postupaka imaju smisla samo ako osiguravaju jednaku dostupnost pravne zaštite svim građanima.