Saborska većina pozdravila je u srijedu konačan tekst zakona o tržištu kapitala, ocijenivši kako ima vrlo jasnu svrhu – omogućiti hrvatskim poduzećima jednostavniji pristup financiranju i smanjiti nepotrebne administrativne troškove.
"Poduzetnik koji želi proširiti proizvodnju, nabaviti novu opremu, razviti tehnologiju ili zaposliti dodatne radnike mora imati mogućnost pribaviti sredstva za ostvarivanje tih planova“, rekao je Josip Ostrogović (HDZ) u saborskoj raspravi o predloženom zakonu i dodao kako razvijenije tržište kapitala povećava izbor izvora financiranja.
Donošenje predloženog zakona pozdravlja i Tomislav Josić (DP) koji ističe kako hrvatsko tržište kapitala mora biti u funkciji hrvatskog gospodarstva i kako bankovni krediti ne smiju biti jedina realna mogućnost za financiranje poduzetništva.
"Razvijeno tržište kapitala omogućuje poduzećima pristup alternativnim izvorima financiranja, smanjuje njihovu ovisnost o kreditnim institucijama i otvara dodatne mogućnosti za dugoročna ulaganja", poručio je Josić.
vezane vijesti
Puljak: Gdje su na burzi državna poduzeća?
Marijana Puljak (Centar) je pak istaknula kako je u Hrvatskoj najveći vlasnik kapitala država i upitala se gdje su državna poduzeća na burzi?
"O izlasku HEP-a na burzu govori se više od 10 godina, a dionice do danas nisu uvrštene. OECD Hrvatskoj izričito preporuča uvrštenje državnih tvrtki. To piše i u strateškom okviru koji je ovo ministarstvo donijelo prošle godine i odmah zatim to odgađa za neku neodređenu budućnost", rekla je Puljak.
Boris Lalovac (SDP) upozorio je kako se na svjetskim tržištima trenutno događa to da novac nikad nije bio skuplji i da se države sve skuplje zadužuju što će imati velike posljedice za strukturu proračuna
"Evo samo primjer da Amerikanci više za kamate plaćaju nego što izdvajaju za obranu. Samo za kamate. Znači bilijun dolara Amerikanci godišnje plaćaju samo da bi plaćali kamate za tisuću milijardi. Da bude jednostavnije, tisuću milijardi dolara svake godine platiti samo za kamate da bi refinancirali svoj dug", rekao je Lalovac.
O tome što donosi predloženi zakon govorio je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule. Istaknuo je nekoliko važnih izmjena koje se odnose na prospekt, pa su od obveze objave prospekta izuzete javne ponude vrijednosnih papira čija ukupna agregirana vrijednost u Europskoj uniji po izdavatelju i ponuditelju izračunata tijekom 12 mjeseci manja od 12 milijuna eura.
Što se tiče zloporabe tržišta, prag za prijavu transakcija osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti i osoba koje su s njima usko povezane povećava se s 5. 000 na 20. 000 eura.
"Time se smanjuje administrativno opterećenje za manje transakcije uz očuvanje integriteta tržišta. Usklađuju se i nadzorne mjere agencije koja u tom smislu može privremeno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu", rekao je Bule.
Zakon se usklađuje s EU direktivama i u dijelu koji se odnosi na članove uprava i nositelje ključnih funkcija investicijskih društava.
Rodna ravnoteža u politikama raznolikosti uprave
"Uz dobar ugled propisuje se i obveza poštenog i časnog postupanja, neovisnost mišljenja i rodna ravnoteža u politikama raznolikosti uprave te procjena primjerenosti prije preuzimanja dužnosti i periodično tijekom obavljanja same funkcije", istaknuo je.
Ukidaju se nacionalni zahtjevi koji operativno i troškovno opterećuju hrvatske sudionike tržišta, a ne doprinose razmjerno zaštiti ulagatelja niti učinkovitosti nadzora. Ukida se i periodična dostava izvješća o radu funkcije usklađenosti koje društvo dostavlja na zahtjev Hanfe, pa tako, rekao je Bule, mala i nepovezana investicijska društva izrađuju samo godišnje financijske izvještaje.
Kod burze se napušta model prethodnog odobrenja pravila od strane HANFA-e, dakle obveznog odobrenja, ali se zadržava se pravo Agencije da reagira ukoliko smatra da pravila nisu adekvatna, neke su od novosti predloženog zakona.
