Većina zastupnika odbila je amandmane na Zakon o kreditnim institucijama kojima su HDZ, Reformist Petar Baranović i HSS-ov Branko Hrg tražili da konverzija vrijedi i za one koji su otplatili kredite, ali i za sve pravne osobe.

'Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama štite se određene skupine poduzetnika i to prvenstveno oni poduzetnici kojima je zbog relativno malog obujma poslovanja bilo najteže bilo zaštititi svoje kreditne obveze. To su nositelji slobodnih zanimanja, obrtnici i trgovci pojedinci i nositelji OPG-a. I ako postoje kao poslovna opcija derivatni financijski instrumenti kojima bi se štitili navedeni poduzetnici od promjena tečaja švicarskoga franka nisu prvenstveno zbog cjenovnih razloga bili u mogućnosti koja bi ta skupina klijenata kreditnih institucija mogla iskoristiti. Stoga se proširenje i na pravne osobe ne može prihvatiti', pojasnio je zamjenik ministra financija Igor Rađenović.

Reformist Baranović ipak je pokušao apelirati na zastupnike. 'Braneći načelo jednakopravnosti, a želeći da ovaj zakon bude sveobuhvatan i da zaštiti sve građane koji su direktno i indirektno pogođeni, inzistiramo da se ovaj zakon primjenjuje ne samo na fizičke nego i na pravne osobe, jer jednako su ugroženi radnici, zaposlenici poduzeća koja su dizala kredite u švicarskim francima koje ih ne mogu vraćati. Ako donesemo ovakav zakon nismo donijeli zakon koji sve aktere ove priče dovode u jednakopravni položaj i donosimo zakon koji je isto tako roba s greškom samo pravne prirode', upozorio je Baranović.

Sličan je bio i stav HSS-ova Branka Hrga. 'Ja stvarno ne vidim razloga da netko tko je fizička osoba digne kredit, kupi jahtu, neki skupi automobil, gradi apartmane ili nešto drugo luksuzno, a s druge strane neko trgovačko društvo je diglo kredit da bi moglo poslovati i čuvati radna mjesta, dakle oni neće imati ovo pravo oslobođenja a ona fizička osoba će i dobiti to oslobođenje', kazao je Hrg.

No vladajuća većina njihove amandmane nije prihvatila, a unatoč tome zakon je jednoglasno podržan.

Nešto više muke bilo je s izglasavanjem Zakona o potrošačkom kreditiranju. Naime, Vlada, odnosno, ministar financija Boris Lalovac jučer je tijekom rasprave o 'švicarcima' najavio Vladin amandman kojim bi se donekle riješilo i pitanje onih koji imaju kredite u Raiffeisen štedionicama.

U HDZ-u su tvrdili da je Vladin amandman stigao prekasno te da se o njemu treba provesti rasprava. Naime, prema saborskim pravilima, ako amandman stigne nakon rasprave, onda se o njemu mora raspravljati prilikom glasovanja.

Međutim, amandman je Lalovac najavio tijekom jučerašnje rasprave i mnogi su zastupnici u svojim izlaganjima govorili o njemu. Pokušao je to pojasniti danas i predsjednik Sabora Josip Leko, no u HDZ-u to nisu htjeli slušati te su zatražili stanku.

Vlada ne može predlagati amandman na članak koji govori o konverziji, jer se on na to ne odnosi, upozorio je Ivan Šuker.

Podsjetimo, radi se o amandmanu kojim se donosi rješenje za one koji imaju kredite u Raiffeisen zadrugama. Prema jučerašnjim riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, amandmanom se propisuje da su za rješavanje sporova u ovom slučaju nadležni hrvatski sudovi, da su ugovori koji su sklopljeni s osobama koje nisu imale za to ovlaštenje u Republici Hrvatskoj ništetni, ali i da se do dovršetka postupaka o eventualnoj ništetnosti sudovima nalaže zaustavljanje ovršnih postupaka u tim slučajevima, a takvih je trenutno oko 1.800.

Još u travnju, podsjeća Šuker, Vlada je rekla da ne može riješiti problem onih koji imaju kredite u tim Raiffeisen zadrugama. 'Bar smo si na kraju ovog zasjedanja mogli malo dati dostojanstva i mogli smo barem dati malo dostojanstva ovih 19 građana koji su ostali bez nekretnina i mogli smo barem malo dati dostojanstva onim ljudima kojima su nekakvi agenti, odvjetnici, javni bilježnici tijekom ljeta upadali u dvorište i slikali njihove nekretnine. Ali kažem, valjda politika i politikantstvo je važnije od svega. Kažem, car je gol', rekao je Šuker, koji smatra da je predlaganje ovakvog amandmana 'predizborni štos'.

Odgovorio mu je SDP-ov Nenad Stazić. 'Izgleda da stvarno u ovoj zemlji postoje dvije velike stranke od kojih jedna za predsjednika ima agenta banaka, a druga SDP, agenta građana. Jer sada kada trebamo usvojiti zakon koji treba spasiti tisuće ljudi od propasti, od deložacija, sada najednom klub HDZ-a tu izlazi i proba nam podmetnuti da griješimo u proceduri, ne bi li eventualno sutra ili prekosutra osporio taj zakon i ne bi li upropastio te ljude do kraja, a sve u interesu tih banaka i austrijskih štedionica čije interese zastupate umjesto da zastupate interese građana', odbrusio je Stazić.

U Saboru uvijek morate biti oprezni jer nikada ne znate kada će vam HDZ podvaliti. 'Ovo je pokušaj podvale ovom Saboru da će izglasati nešto protu poslovnički, a neće. Bit ćemo u skladu s Poslovnikom, pomoći ćemo građanima Šuker, pomoći ćemo građanima HDZ-ovci, pomoći ćemo im, nećemo im dopustiti da vi kao agenti banaka pobijedite', zaključio je Stazić.

Što donosi danas izglasano rješenje za švicarski franak?

Konačno rješenje problema zaduženih u 'švicarcima' predviđa konverziju takvih kredita u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, konverzija kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u 'švicarcima' bit će na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u 'švicarcima' koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Konverzija će se provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u 'švicarcima' zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.

Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).

396894,396744,396684,396638