Paper Trail Media, Der Spiegel, ZDF, ORF, Der Standard, De Tijd i drugi analizirali su podatke o trgovini kako bi pratili put drva kroz treće zemlje, uključujući Kinu, Tursku, Kazahstan i Kirgistan. Rusija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika drva i u njoj se nalazi više od petine svjetskih šumskih područja. U 2021. bila je peti najveći trgovinski partner Europske unije, a te je godine u EU izvezla drva u vrijednosti većoj od tri milijarde dolara, pokazuju podaci Europske komisije. Nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. uslijedile su sankcije, uključujući potpunu zabranu uvoza ruskog drva u EU od srpnja 2022. Dok je izravna trgovina između Rusije i EU-a bila u zastoju, pojavili su se novi globalni putovi.

Varanje na zelenim certifikatima

Partneri ICIJ-a Deforestation Inc. identificirali su nove rute kroz Kinu, Tursku, ali i druge zemlje, poput Kirgistana i Kazahstana. Novinari su koristili carinske podatke kako bi pratili slučajeve ruskog drva koje je zaobišlo zabrane i ušlo u EU, identificirajući porast uvoza drva u EU iz nekoliko zemalja nakon što su Rusiji uvedene sankcije.

Istraga je bila dio ICIJ-ovog projekta Deforestation Inc., a koji je otkrio kako velike tvrtke za izdavanje certifikata potvrđuju proizvode povezane s krčenjem šuma, sječom u zonama sukoba i drugim zloporabama. Projekt je pokazao da je mjanmarska tikovina nastavila ulaziti na tržišta u SAD-u i Uniji sa zelenim oznakama, unatoč sankcijama čiji je cilj bio uklanjanje ključnog izvora financiranja vojnog režima koji je srušio demokratski izabranu vladu 2021. godine.

U Rusiji je proveden sličan modus operandi. Prema Earthsightu, britanskoj neprofitnoj organizaciji za zaštitu okoliša, nekoliko oligarha s bliskim vezama u Kremlju posjeduje najveće drvne kompanije u Rusiji, zajedno kontrolirajući šumovito područje veliko kao Francuska. Poruke koje su dobili partneri ICIJ-a otkrile su trgovce s vezama u Rusiji koji su prodavali drvnu građu označenu kao da je iz Turske, Kazahstana i Kine. Neki su maskirali podrijetlo drva lažnim certifikatima, a drugi su samo zaobilazili sankcije.

'Imamo svoju tvrtku za preradu i možemo lako preraditi uvezeni ruski ariš i izvesti ga vama. Na ovaj način možete lako nabaviti ruski ariš proizveden u Kini', glasila je jedna od poruka kineskog trgovca koju je objavio belgijski De Tijd. Drugi, iz drvne tvrtke sa sjedištem u Turskoj, opisao je kako može izvoziti drvo iz Rusije u EU dodjeljivanjem proizvodima turskih potvrda o podrijetlu. Ključni dionici u EU, poput Europske konfederacije drvoprerađivačke industrije (CEI-Bois), kažu da su svjesni tog problema.

'Nekoliko nacionalnih organizacija, naših članica, upozorilo nas je da njihove tvrtke primaju ponude iz zemalja koje inače ne bi trebale imati proizvodne kapacitete za takve ponude. Europski režim sankcija jedan je od najstrožih i stoga druge zemlje mogu slobodno nastaviti trgovati s Rusijom', navodi se u priopćenju CEI-Boisa. U Ukrajini pak zaobilaženje trgovinskih sankcija ima stvarne posljedice. Kako je rekao Oleg Ustenko, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog: 'Za obitelji ubijenih i ozlijeđenih Ukrajinaca, čije je kuće uništila ruska vojska, nema razlike je li to plaćeno ruskim drvom, naftom, plinom ili dijamantima. Svi prihodi od izvoza koje Kremlj dobiva na kraju se koriste za rat u Ukrajini.'

Porast uvoza breze u Austriju iz Kazahstana

Osim na početku spomenutih medija, u istraživanju je sudjelovao austrijski Profil. On je objavio priču s veteranom u trgovini drvima, a koji nije želio istupiti pod svojim imenom i prezimenom. Potvrdio je da drvo više ne dolazi izravno iz Rusije, već ide preko drugih zemalja izvan EU-a, poput Turske ili Kazahstana. Prema njegovim riječima, nakon što su na snagu stupile sankcije, vrlo brzo su se na tržištu počele pojavljivati šperploče od breze iz Turske i Kazahstana – više nego što se uopće može proizvesti u tim zemljama.

Pojasnio je da je kubni metar brezove šperploče iz Rusije koštao oko 800 eura. Nakon sankcija oni bi ga za 400 eura nudili kupcima u nesankcioniranim zemljama, koji bi ga onda u EU, gdje je bio hitno potreban, preprodavali za 1000 eura. Smatra da carina ne radi dobro svoj posao i da najviše trpe oni koji žele pošteno raditi, dakle poštujući sankcije. Osim šperploče od breze, tražena roba je sibirski ariš jer se smatra teško zamjenjivim. A njega se, prema njegovim riječima, uvozilo i u Austriju.

Prema podacima Eurostata, Austrija je u 2021. iz Kazahstana uvezla samo 1350 kilograma drva i proizvoda od drva. U 2022. uvoz je iznosio 188 tona! U apsolutnim brojkama, međutim, Turska je još važnija: 2021. godine oko 1500 tona drva i drvnih proizvoda otputovalo je iz nje u Austriju, a godinu dana kasnije više od 3500 tona. Istodobno, pad uvoza ruskog drva u Austriju kao rezultat sankcija odražava se u statistici. Sve što je službeno pronađeno u brojkama uvoza od sredine 2022. čine zaostale zalihe koje su već bile prisutne u EU i postupno se troše. Franz Mühlbauer, predstavnik podružnice za trgovinu drvom u Austrijskoj gospodarskoj komori, kazao je da su sankcije bile iznenađenje i da nisu bili spremni na njih.

'Sibirski ariš se ne može zamijeniti – ni kvalitativno ni kvantitativno', kazao je Mühlbauer i dodao da se potražnja pokušava zadovoljiti povećanim uvozom iz nordijskih zemalja. Međutim navodi da i on sam kao vlasnik tvrtke stalno dobiva nezakonite ponude iz Srbije ili Turske.

'Neprestano se pokušava uvoziti drvo iz Rusije zaobilaznim putovima. Naravno, odbijam te ponude, ali ima i onih koji to ne čine. Osim Kazahstana i Turske, Azerbajdžan i Uzbekistan također su popularne obilaznice. U teoriji bi bilo moguće provjeriti poštuju li se sankcije', kazao Mühlbauer i zaključno dodao da je sibirski ariš lako prepoznati na temelju strukture drva i da ako se nudi breza iz Kazahstana, također se može pretpostaviti da zapravo potječe iz Rusije.