Danska je ovih dana potpisala ugovor s tvrtkom MBDA o nabavi dvaju sustava protuzračne obrane VL MICA kao dio napora za ponovno uspostavljanje nacionalne sposobnosti protuzračne obrane na kopnu prvi put od 2004. godine. Akvizicija se provodi u okviru Akceleracijskog fonda, stvorenog da bi se intenzivirala ulaganja u obranu kao odgovor na povećane sigurnosne probleme.

Ugovor obuhvaća obnovljeni francuski protuzračni sustav i uključuje obvezu otkupa od 25 posto za podršku danskoj industriji. Isporuka mu je planirana za sredinu 2026., a operativna spremnost do kraja te godine.

'Ugovor s tvrtkom MBDA važan je korak prema ponovnom uspostavljanju danske zemaljske protuzračne obrane. Već se pripremamo za implementaciju sustava VL MICA kada je u pitanju Danska, uključujući zapošljavanje i obuku osoblja te planiranje aktivnosti logističke podrške', kazao je Jan Toft, voditelj ulaganja u Organizaciji za nabavu i logistiku danskog Ministarstva obrane (DALO).

Sustav VL MICA, izveden iz rakete zrak-zrak MICA, već je u upotrebi u šest zemalja, a nudi vertikalno pokrivanje lansiranja u radijusu od 360 stupnjeva i može presresti ciljeve na udaljenosti do 40 kilometara u najnovijoj inačici. Koristi raketu 'ispali i zaboravi', koja može biti opremljena infracrvenim (IR) tragačem, što ga čini otpornim na ometanje radara (ECM) i kvalitetnim odgovorom protiv stealth ciljeva. Osim toga, može biti opremljen aktivnim radarskim (RF) tragačem, što znači da može samostalno tražiti cilj bez dodatnog navođenja nakon lansiranja.

Osiguravali prošlogodišnje Olimpijske igre u Parizu

Obje vrste tragača omogućuju angažman protiv različitih prijetnji, uključujući ciljeve niskog prepoznavanja poput krstarećih raketa i vođenih bombi. Valja istaknuti i to da VL MICA može ispaliti plotune na više ciljeva u roku od nekoliko sekundi, kao i da je sustav dizajniran za brzo raspoređivanje i ponovno punjenje na terenu.

Lansirnu jedinicu, bilo na vozilu, bilo onu fiksiranu, čine do četiri rakete po modulu. Sustav se može integrirati u vozila poput Renaultove Sherpe ili Arquusa, kao i na brojne tzv. trailer platforme. U njega je integriran radar za otkrivanje ciljeva, a najčešće je riječ o Thalesovom Ground Masteru 200 ili sličnom 3D radaru koji otkriva ciljeve na udaljenostima do 250 kilometara.

Uključen je i sustav zapovijedanja i kontrole (C2) za upravljanje ciljevima i paljbom te dodjeljivanje prioriteta, a može djelovati autonomno ili biti dio šire protuzračne mreže.

Osim modularnosti i visoke mobilnosti, njegovu taktičku prednost čine mali radarski odraz lansirnih podsustava te visoka otpornost na ometanje i stealth ciljeve, ponajviše zahvaljujući dvostrukoj raketnoj opciji (IR+RF). Uz to, VL MICA može djelovati u kombinaciji s većim protuzračnim sustavima kao što su SAMP/T i NASAMS. Pored krstarećih raketa i vođenih bombi, predstavlja kvalitetno rješenje za neutraliziranje protivničkih zrakoplova i bespilotnih letjelica.

Trenutno najveći korisnik tog sustava je Francuska te ga podjednako upotrebljava u svojem ratnom zrakoplovstvu, protuzračnoj obrani i mornarici, a nabavili su ga, između ostalih, Egipat, Maroko, Indija, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok Grčka i Estonija planiraju kupnju modela sljedeće generacije (NG).

Francuska je primila svoja prva dva sustava u lipnju 2024., nešto više od godinu dana nakon što je potpisan sporazum o nabavi, i to kao kompenzaciju za transfer dviju jedinica Crotale NG-a u Ukrajinu. Podsjetimo, ovi sustavi bili su raspoređeni i za osiguranje Olimpijskih igara 2024. u Parizu.

Uskoro i odluka o odabiru dugodometnog sustava

Inače, Danska je potpisala ovog mjeseca i ugovor o najmu sustava protuzračne obrane NASAMS iz Norveške, uz podršku proizvođača Kongsberg Defence & Aerospace. Očekuje se da će on stići do kraja ove godine, a trebao bi biti operativan do početka 2026. godine.

'Izgradnja početnih zemaljskih kapaciteta protuzračne obrane što je prije moguće prioritet je da bi se osigurao određeni stupanj zaštite dok se ne uspostavi trajno rješenje', ocijenio je tom prilikom glavni stožer danske vojske.

NASAMS je raketni sustav zemlja-zrak srednjeg dometa, a zajednički su ga razvili Kongsberg Defence & Aerospace i američki Raytheon. Poznat je po svojoj mrežno-centričnoj, distribuiranoj arhitekturi i sposobnosti suzbijanja raznih zračnih prijetnji, uključujući dronove, krstareće rakete i zrakoplove.

U upotrebi je u nekoliko zemalja, među kojima su Sjedinjene Države, gdje se koristi za protuzračnu obranu šire regije glavnog grada Washingtona.

Danskoj nedostaje zemaljski sustav protuzračne obrane od umirovljenja MIM-23 Hawka prije 21 godine. Radi se o vođenom raketnom sustavu srednjeg dometa zemlja-zrak, namijenjenom presretanju zrakoplova na malim i srednjim visinama te razvijenom 1950-ih i tijekom godina unapređivanom, pa je služio američkim i savezničkim snagama i desetljećima poslije. Korišten je u raznim sukobima, a neke zemlje, uključujući Ukrajinu, još uvijek ga upotrebljavaju.

Obnovljeni danski fokus na protuzračnu obranu uveden je u Obrambeni sporazum 2024.-2033., kojim se izdvaja oko 25 milijardi kruna za sustave dugog i kratkog dometa. Danska za dugodometnu protuzračnu obranu trenutno razmatra dvije opcije: američki Patriot PAC-3 MSE i francusko-talijanski SAMP/T NG Mamba, a koji su razvili MBDA i Thales. Konačan odabir očekuje se do kraja ove godine te bi odabrani sustav trebao ući u upotrebu kasnije tijekom aktualnog desetljeća.