ISPLATILO SE

Rusi bi nakon sirijske avanture na oružju mogli zaraditi 7 milijardi dolara

03.04.2016 u 08:00

Bionic
Reading

Rusija je u nedavno završenoj operaciji svojih zračnih snaga u Siriji potrošila 464 milijuna dolara, no prema prognozama vojnih analitičara, avantura na Bliskom istoku i testiranje vojne opreme na sirijskom ratištu mogli bi Moskvi donijeti gotovo sedam milijardi dolara zarade ako se ispoštuju svi nedavno zaključeni ugovori o izvozu oružja

Da bi Moskvi mogla pasti sjekira u med nakon petomjesečnog ratovanja u Siriji, najavio je ovih dana ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u obraćanju javnosti nakon odlaska ruskih vojnika iz vojnih baza u pokrajini Latakiji precizno izračunao troškove zračnih udara koji i ne izgledaju astronomski s obzirom na opsežnost zračnih udara, nagomilane tehnike i čak 4000 ruskih vojnika na terenu. No dividende ratovanja uskoro bi mogle sjesti na račun državnih tvrtki koje proizvode oružje.

Nekoliko vojnih izvora je, naime, u razgovoru za poslovni tjednik Dengi potvrdilo kako je od početka vojne kampanje u Siriji ruska Federalna služba za vojnotehničku suradnju dogovorila unosne poslove izvoza oružja i vojne tehnike, osobito borbenih zrakoplova, s nekoliko država, kojima bi se, ako se doista i ispoštuju, u državni proračun slile milijarde dolara.

‘U neku ruku u Siriji smo demonstrirali mogućnosti naše vojne tehnike, čime smo privukli potencijalne naručitelje, a u drugu ruku naši su piloti dobili neprocjenjivo borbeno iskustvo’, kazao je neimenovani visoki vojni izvor iz Federalne službe za vojnotehničku suradnju u razgovoru za spomenuti magazin, naglasivši kako je Moskva kampanjom u Siriji spojila ‘ugodno s korisnim’.

Tako je, primjerice, Alžir u jeku najjačih ruskih zračnih udara na položaje tzv. Islamske države naručio eskadrilu od 12 dvosjeda lovaca-bombardera tipa Suhoj Su-34. Prema Sergeju Smironovu, direktoru tvrtke Novosibirsk Aircraft koja proizvodi Suhojeve, zračni udari u Siriji čija su okosnica bili upravo Su-34 i njihova dokazana preciznost pri napadima na položaje ISIL-a, ubrzali su mučne osmogodišnje pregovore s Alžirom koji je zavlačio s kupnjom, a koji se oduševljen letno-manevarskim mogućnostima aviona na kraju ipak odlučio za kupnju koja će tu sjevernoafričku državu stajati 600 milijuna dolara

Potpisom na ugovor o kupnji lovaca-bombardera dovršen je posao pokrenut još 2008. godine kada je Alžir u nabavci ruske vojne tehnike, koja uključuje borbene zrakoplove, protuzračne sustave te pomorsku i tehniku za kopnenu vojsku, iskeširao vrtoglavih 7,5 milijardi dolara. Štoviše, ugodno iznenađeni svojstvima Su-34 Alžirci ozbiljno razmišljaju o nabavci još jedne eskadrile, a vrlo je izgledan i posao koji uključuje kupnju još 10 primjeraka lovca Su-35 kakve alžirsko ratno zrakoplovstvo već ima u svojem sastavu. Taj je, pak, posao vrijedan 900 milijuna dolara.

Alžir je, također, zainteresiran za kupnju čak 40 primjeraka borbenog helikoptera Mi-28NE, koje je nedavno kupio Irak kako bi pospješio udare na položaje ISIL-a. Prema ugovoru, Alžirci bi taj posao platili 700 milijuna dolara.

Agresivnim pristupom prodaje Rusi ciljaju i na ostale sjevernoafričke države koje su na meti islamističke skupine Boko Haram te su se već ponudili ratnim zrakoplovstvima Ugande i Etiopije čije borbene eskadrile u svojim sastavima već imaju moćne Suhojeve, dok bi novi kupac mogla biti i Nigerija na čijem teritoriju Boko Haram najsnažnije harači i podjarmljuje lokalne kršćane, ali i muslimane koji ne razmišljaju poput njih. 


Ruska poslovna sreća smiješi se i na drugim krajevima svijeta, pa se na osvježavanje zračne flote odlučuju i Indonezija i Vijetnam koji imaju iskustva s ruskim borbenim zrakoplovima budući da okosnicu njihovih ratnih zrakoplovstava čine upravo Su-27 i Su-30, a potencijalni kupac je i Pakistan koji je većinom opremljen zrakoplovima zapadnog porijekla.

Indonezija i Vijetnam zainteresirani su za obnovu svoje zračne flote u vrijednosti jedne milijarde dolara, a ugovor predviđa kupnju na kredit, dok je ugovor s Pakistanom nešto zamršeniji zbog poprilično loše gospodarske situacije. No budući da su geopolitičke trenja s Indijom iz dana u dan sve veća, analitičari smatraju kako će Pakistan nekako iznaći sredstva i nabavkom ruskih lovaca pokazati mišiće susjedu.

Veliku pažnju na međunarodnoj burzi vojne tehnike privlači i ruski borbeni helikopter Ka-52 Aligator, koji je Egipat naručio od ruskog državnog izvoznika Rosoboronexport. Naručeno je 46 aparata, a njihova isporuka očekuje se početkom iduće godine. Egipat se odlučio za Aligatore nakon što se Kairo uvjerio u njihovu borbenu moć tijekom kampanje u Siriji, a njegovoj vojsci upravo trebaju takvi jurišni helikopteri zbog sve veće opasnosti da ISIL počne aktivnije djelovati u Egiptu. Strah Kaira je opravdan budući da ISIL u susjednoj Libiji ima svoje najjače uporište u Africi.

Nisu samo zrakoplovi meta interesa potencijalnih kupaca ruske vojne tehnike. Tu su i tenkovi T-90A koji bez ikakvih problema svojim sustavom aktivne i pasivne zaštite izbjegavaju i skreću projektile iz američkih protuoklopnih bacača tipa TOW kojim se obilato koriste islamisti, o čemu je tportal već pisao.

Za te tenkove zainteresirani su Irak, Iran i još neke bliskoistočne države te bivše sovjetske države, a zanimljivo je da je za kupnju balističkog sustava S-400 korištenog u Siriji zainteresirana i Saudijska Arabija, tradicionalno naklonjena zapadnoj vojnoj tehnici. Prema procjenama, Rijad bi za taj sustav isplatio Moskvi između dvije i tri milijarde dolara, ovisno o broju projektila.

 
Konstantin Makijenko, zamjenik šefa ruskog Centra za analizu, strategije i tehnologije, napomenuo je u razgovoru za tjednik Dengi kako je povišeni interes za kupnju ruske tehnike pohvalan, no upozorava kako proizvođači moraju ubrzati pregovore s obzirom na stalni rast i pad tečaja koji je jedan od glavnih stavki koje se gledaju pri sklapanju takvih unosnih poslova.