Rezultati na temelju više od 90 posto prebrojanih glasova pokazuju da su socijaldemokrati dobili 29,7 posto, a liberali premijera Ludovica Orbana 25,57 posto.

U rezultate još nisu ubrojani glasački listići iz dijaspore, oko 265.000, piše agencija Reuters.

Međutim, Orbanovi liberali vjerojatno ostaju na vlasti u koaliciji s reformistima iz saveza USR-Plus koji su osvojili 15 posto glasova u parlamentu.

Prije izbora upravo je takav scenarij podržavao šef države Klaus Iohannis, koji je bio član PNL-a.

Predsjednik Ioahnnis je nekoliko puta isključio mogućnost da dopusti socijaldemokratima povratak na vlast tijekom svog drugog mandata koji istječe 2024. godine.

Lijevi PSD nasljednik je bivše Komunističke partije i dominirao je rumunjskom politikom posljednjih 30 godina. Uvjerljivo je pobijedio na prošlim izborima 2016., ali njegovu vlast obilježili su masovni prosvjedi protiv korupcije i sporovi s Bruxellesom zbog kontroverznih pravosudnih reformi.

Samo još dvije stranke uspjele su prijeći izborni prag od 5 posto potreban za ulazak u parlament u koje će tako biti zastupnici pet stranaka. To su nacionalisti bliski Pravoslavnoj crkvi, Alijansa za AUR koji su osvojili 9 posto, te stranka manjinskih Mađara UDMR koja je 6 posto.

Više od 18 milijuna birača je bilo pozvano na glasanje, ali je - zbog porasta broja oboljelih od covida-19 i birača koje je umorila nekompetentna politička klasa - samo svaki treći Rumunj izašao glasati, prema podacima izbornih vlasti.

Rumunjske bolnice se, zbog nedostatka osoblja i loše infrastrukture, već teško bore s priljevom pacijenata na odjelima intenzivne njege.

Zemlja s 19 milijuna stanovnika potvrdila je oko pola milijuna zaraza i 12.000 umrlih od početka pandemije.

Uz borbu protiv pandemije, nova vlada morat će oživjeti gospodarstvo i smanjiti javni deficit koji bi trebao ostati na razini nešto većoj od devet posto BDP-a.

Nagnani siromaštvom 4 milijuna Rumunja emigriralo je zadnjih godina napose u zemlje zapadne Europe u potrazi za bolje plaćenim poslom.