Dok većina građana spava, oni ustaju i pale svoje automobile, kamione, čak i improvizirana vozila s prikolicom. Samo da ima što više mjesta za robu. Odlaze do odlagališta krupnog otpada i traže svoju zaradu. Traže sve što su neki odbacili, od papira, stakla, plastike, metala, baterija do biootpada. Sve su to sekundarne sirovine koje spadaju u komunalni otpad kojeg se u Zagrebu godišnje nakupi otprilike 300.000 tona.
'Sjedimo tu cijeli dan. To su stvari koje si inače ne možemo priuštiti. Ovdje nađem odjeću za djecu, ali i neke druge stvari', kaže za Jutarnji list Zorica, jedna od sakupljačica. 'Ovo nije sramota. Nikome ne krademo iz usta, nikoga ne maltretiramo niti prosimo', odgovara Zorica. Nekoliko metara dalje nekolicina muškaraca probira po ogromnoj hrpi glomaznog otpada.
'Opet udaraju po sirotinji', ljutito su komentirali raspravu o novom Zakonu o otpadu zbog kojeg bi mnogi ostali bez jedinog prihoda. Ono što je mnogima tek bezvrijedni otpad, njima je posao. Prikupljaju sve što je imalo vrijedno i može se prodati trgovcima otpadom. Namještaj, željezo, bijela tehnika, pa čak i odjeća za njih su bogatstvo. Takvim načinom života mogu zaraditi nekoliko tisuća kuna mjesečno koje su im prijeko potrebne da prehrane mnogočlane obitelji.
'Bilo bi lijepo da ovo ne moramo raditi. Neka nam daju posao, rado ćemo raditi da ne moramo kopati po otpadu. Pa što ćemo ako nam i ovo oduzmu', kaže jedan sakupljač koji se nije htio izlagati javnosti.
Prema novom Zakonu o otpadu, odlaganje glomaznog otpada odlazi u povijest, odnosno glomazni otpad više se neće smjeti odlagati na javnim površinama. Za takav otpad bit će zadužene mreže reciklažnih dvorišta. Planira se povećanje broja takvih dvorišta pa bi svaka gradska četvrt ili manji grad trebao imati vlastito reciklažno dvorište.
A oni koji žele negdje odložiti svoj opad, bez naknade će ga moći odnijeti u reciklažno dvorište. Isto tako, komunalna poduzeća morat će dolaziti po otpad na adresu građana koji nisu u mogućnosti odvesti otpad u reciklažno dvorište. Te značajne promjene i sami Zakon o održivom gospodarenju otpadom trenutno su na javnoj raspravi. Novosti u Zakonu najviše će oštetiti pripadnike romske zajednice kojima je preprodaja glomaznog otpada jedini izvor zarade.
'Devedeset posto Roma bavi se sekundarnom sirovinom. Tako prehranjuju obitelji. To je jedino što mogu. Posla nema pa se snalaze na taj način. To je posao kojim se može svatko baviti', kaže Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije
Svjestan je, dodaje, problema koje će novi zakon izazvati u romskoj zajednici.Veliki broj Roma ostat će bez zarade. Naravno da je za to kriva država. Uvijek se uzima onima koji najmanje imaju. To su obitelji koje imaju i 10 članova koje treba prehraniti. Da, primaju socijalnu pomoć, ali nemoguće je samo od toga preživjeti', ljuti se Mešić. Naime, još je jedna novost u Zakonu. Trgovci otpadom morat će videonadzorom snimati svaku kupnju, arhivirati je te će prodavateljima novac isplaćivati na žiroračun. Isto tako, morat će se identificirati osobnom iskaznicom i pokazati dokaz o podrijetlu vlasništva.
'To bi značilo da svi moraju otvoriti tvrtku kako bi se i dalje mogli baviti sekundarnim otpadom. Jedva imaju što jesti, nemaju novca za otvaranje tvrtke', kaže Mešić. No, Romi su ljuti na cijeli sustav. Slažu se s reciklažnim dvorištima, ali žele da oni funkcioniraju kao u inozemstvu. 'U Njemačkoj daš 10 eura i uđeš u reciklažno dvorište iz kojeg možeš uzeti ono što ti treba. Kod nas, i ako uspiješ ući u dvorište, ne možeš ništa naći jer je sve razgrabljeno', kaže jedan.
'Morat ćemo se uputiti prema Strasbourgu. Apelirat ćemo na međunarodnu zajednicu i Vijeće Europe. Ako to ne uspije, neće nas morati tjerati jer ćemo samovoljno otići iz ove države', kaže Mešić.
