KRENULA JAVNA RASPRAVA

Rizičnoj djeci prijete šibom, a nastavnici se skrivaju od roditelja. Kako onda riješiti problem nasilja u školama?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 20.12.2018 17:14
  • Objavljeno 20.12.2018 u 17:14
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prvi komentari na nacrt pravilnika protiv nasilja u školama ne štede taj dokument koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), prema riječima ministrice Blaženke Divjak, pripremalo šest-sedam mjeseci i sada je 'baš igrom slučaja' stavljen u javno savjetovanje. Ako već nije potaknuo donošenje pravilnika, kontroverzni slučaj iz Čakovca, u kojem su učenici izludili učitelja do te mjere da se on srami svoje nasilne reakcije iako bi istu ponovio, imao je određene katarzične učinke, pa su tako na površinu isplivali i neki dodatni problemi s potrebom hitnog rješavanja

U okviru e-savjetovanja Mario Šimudvarac poručio je MZO-u da pravilnik ne donosi nikakvo administrativno rasterećenje u skladu s reklamiranom Školom za život. Upravo suprotno: razrednicima se nameće mnoštvo dodatnih obveza, možda i kako bi 'odustali od izricanja pedagoških mjera' jer time moraju pisati dodatne programe potpore. Osim toga, nametnute poslove razrednici ne bi ni trebali obavljati, smatra Šimudvarac, jer oni nisu ni sociolozi, ni psiholozi, ni pedagozi, ni defektolozi.

A upravo su navedeni stručni suradnici deficitarni kadar u gotovo svim hrvatskim školama - u manjima ih uopće nema, dok u onim većima po jedan stručni suradnik obično grca u obavljanju birokratskih poslova i ne stigne se baviti djecom. Istovremeno, na snazi je Vladina zabrana novog zapošljavanja u javnim službama. Svjesni problema, u MZO-u za tportal potvrđuju izvjesnost formiranja tzv. mobilnih timova koji bi bili na raspolaganju školama, poput već aktiviranih regionalnih timova za psihološke krizne intervencije.

Donošenje pravilnika, punog naziva 'Pravilnik o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju', bila je obaveza MZO-a još od 2014. godine, ali se prethodnicima ministrice Divjak očito nije žurilo uhvatiti se u koštac s tim problemom.

Pravilnik u ovoj fazi nije 'sveto pismo' i mogao bi doživjeti preinake sukladno komentarima iz javnog savjetovanja, koje će potrajati do 19. siječnja. Ovih dana ministrica Divjak najavila je i drugi, sveobuhvatni korak u borbi protiv nasilja u školama - specijalni akcijski plan koji će se obuhvatiti promjenu pravnog okvira, pripremu edukacije te sustav podrške za učitelje, učenike i roditelje. Odrađen je i inicijalni sastanak predstavnika struke u smjeru donošenja akcijskog plana koji će regulirati i djelovanje mobilnih timova protiv nasilja u školama.

Dokument: ""

Sudionik javnog savjetovanja Ivica Inkret upozorava MZO da gomila administriranje i da nova pravila nisu potrebna, već je postojeća potrebno skratiti da budu jasnija kako bi se mogla dosljednije provoditi. 'Djeca prirodno istražuju granice do kojih mogu ići, ali to pretpostavlja da su granice relativno jasne (i da uopće postoje, a ne da ih svaka inspekcija razvlači kako 'misli da je u interesu djeteta')', poručio je Inkret.

Natalija Kurjaković smatra da je prvo trebalo promijeniti Pravilnik o pedagoškim mjerama na način da one prestanu biti samo 'papirnate' i da učenici koji su ih zaslužili snose neke posljedice za svoje neprimjereno ponašanje. Opomenu bi, navodi ona, trebao pratiti rad za opće dobro u školi nakon nastave, a ukore suspenzija na kraći ili dulji rok uz obavezu nadoknađivanja gradiva. Također, smeta je dodatno opterećivanje razrednika bez ikakve naznake da postoji mogućnost da taj rad bude i adekvatno plaćen. 'Dva sata u nastavi i dva sata za dodatne poslove sramotno je malo za posao koji obavljamo i bez ovog dodatnog planiranog opterećenja', napominje Kurjaković.

  • +39
  • +36

Prosvjed nastavnika 'Za sigurnu školu'

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Na moguće probleme u tumačenju tog pravilnika upozorava Bernarda Jug, poručujući da je termin 'učenik u riziku za razvoj problema u ponašanju' toliko nejasan i nespretan da bi mogao dovesti do nemogućnosti primjene u praksi.

'Škola je živi organizam koji mora imati riječ kao svetinju. Riječ mora biti zakon. Nema papirologije - zauvijek ukinite papirologiju! Istoga trena se mora izreći riječima odgovarajuća sankcija i istoga trena kada se ometa nastava i uništava radna atmosfera za sve ostale učenike, koji bi nam ipak morali biti prioritet, učitelj mora dobiti tu autonomiju i slobodu kojom se hvalite u Školi za život, da učenika udalji s nastave i da dalje posvećeno radi s ostalim učenicima. Oslobodite učitelja konačno uloge policajca i zatvorskog čuvara te se pozabavimo učenicima na kojima svijet ostaje', poručila je Jug.

'Pravilnik definira kako pomoći učeniku s poteškoćama u ponašanju'

Sanja Horvatić, savjetnica ministrice znanosti i obrazovanja, pojašnjava da novi pravilnik, za razliku od onog o pedagoškim mjerama koji od učenika zahtijeva da promijeni svoje ponašanje, regulira kako će djelatnici škole, lokalna zajednica i druge uključene službe pomoći učeniku da on zaista može promijeniti svoje ponašanje, a ujedno navodi kako prevenirati određena neželjena ponašanja.

Broj izrečenih kaznenih mjera u srednjim školama / MZO

Broj izrečenih kaznenih mjera u srednjim školama / MZO

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MZO

'Postoji teza da učitelji nisu dovoljno kompetentni za rad s učenicima prema ovom pravilniku, a s druge strane se provlači teza da škole to već danas rade. I stvarno rade, ima krasnih primjera, većina škola i nastavnika poduzimaju sve za univerzalne mjere prevencije, poticanje zdravog načina ponašanja i međuljudskih odnosa. Želim vjerovati da i naši učiteljski i nastavnički fakulteti u dovoljnoj mjeri daju kompetencije za odgojno-obrazovnu potporu u suradnji sa stručnim suradnikom, ali ne nužno socijalnim pedagogom ili psihologom', kazala je Horvatić gostujući danas u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, najavljujući da će stručno usavršavanje također biti dio najavljenog akcijskog plana.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec ističe da nisu stvoreni uvjeti za učinkovitu primjenu pravilnika i da se radi o ishitrenom rješenju. 'Problemi koje obuhvaća ovaj pravilnik traže stručne, za to educirane osobe. Najčešće se poziva da to treba raditi razrednik, iako mnogo njih nije educirano da provode takve postupke', upozorava Mihalinec. Po njegovu sudu, izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju pretpostavka je za bilo kakav daljnji kvalitetan rad u školstvu.

Branimir Mihalinec

Branimir Mihalinec

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Jedan od paradoksa u sustavu, otkrio je, tiče se neurorizične djece koja na liječničku procjenu čekaju 'minimalno šest mjeseci do godinu dana'. Tako se dogodi da učenik tek na kraju prvog razreda dobije procjenu, a onda na novi pregled čeka još godinu dana.

'Dijete već završi razrednu nastavu, a ne uspije proći sve dijagnostičke postupke. To je zastrašujuće. I onda za dijete s neurorizičnim problemom negdje piše da je zločesto i da to treba rješavati šibom. Dijete je bolesno, a nemate načina da djeca u toj dobi, kada se najlakše reagira, imaju sve prednosti kod liječnika i da se to stvarno brzo može riješiti', kazao je Mihalinec.

'Ljudi moji, otišli smo predaleko!'

Pedagoginja Izeta Colarić iz Osnovne škole Zapruđe ukazala je na deficitarnu ulogu roditelja u pravilniku, a ujedno činjenicu da se kod djece s određenim poteškoćama u ponašanju registriraju i poteškoće roditelja u poslu te sve više rastava braka u kojima su djeca sredstvo.

  • +8
  • +5

Prvi dan škole

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic

'Mali dio roditelja definitivno je izgubio kompas. Umjesto da radim s mladim kolegama na metodici, na unapređenju njihove nastave i s djecom, ja se bavim roditeljima. Ljudi moji, otišli smo predaleko', ocijenila je Colarić. Ujedno, pohvalila je suradnju s Centrom za socijalnu skrb Novi Zagreb, u kojem djeluje poseban tim za djecu s poteškoćama u ponašanju.

Mihalinec je dodao da nastavnici najčešće rade instinktivno jer nisu dobili vještine potrebne za rješavanje problema u ponašanju u praksi.

'Imam 27-godišnje iskustvo rada u srednjoj školi i nikakva mjera koju izričete učeniku ništa ne znači ako je ne raspravite s roditeljima. Često je to jako teško, puno teže nego s učenikom... Problematično ponašanje učenika često je posljedica nekih događaja u obitelji i prevelikih očekivanja od djeteta koje to ne može ili uopće nije zainteresirano za školu u koju ga je roditelj upisao. Tisuću je problema, to su ljudski životi i ništa nije jednostavno. Potpuno je pogrešan pristup samo izvijestiti roditelja o tome što radi škola; oni apsolutno moraju biti uključeni', ponovio je Mihalinec.

Ukoliko ni to ne upali, posljednje rješenje je obraćanje centrima za socijalnu skrb. 'Ali što imamo u nekim slučajevima? To da prijavite socijalnoj skrbi kako roditelj zanemaruje dijete i da ne dolazi u školu. Tada ste izloženi agresiji roditelja i morate paziti kojim putem idete kući. Treba zaštititi nastavnike i sve koji rade u školi od takvih nasilnika, a postupci trebaju biti relativno brzi i učinkoviti, ne da se 60 dana proučava je li on meni prijetio da će me ubiti ili ne zato što sam ga prijavio socijalnoj skrbi', apelira Mihalinec.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!