Ruski predsjednik Vladimir Putin se u najnovijem obraćanju osvrnuo na odnose s Ukrajinom i SAD-om, akcijama Zapada protiv Rusije, ali i gospodarska zbivanja, objasnivši zbog čega još uvijek napada ciljeve u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da ima šanse za mirovni sporazum s Ukrajinom. Iako su službeni odnosi s Ukrajinom gotovo nikakvi, potvrdio je da kontakti postoje, mahom putem obavještajnih i sigurnosnih službi, piše Tass.
Održiv mirovni dogovor, po njegovim riječima, moraju izravno postići Rusija i Ukrajina. Sve ostale države u tom procesu mogu biti samo podrška. U tom svjetlu spomenuo je i norvešku zapljenu ekspedicijskog broda zbog ruskog duga ukrajinskom Naftogazu, dodavši da je riječ o "državnom terorizmu" kojeg Zapad prešutno podupire i time otežava pregovore.
No, što se tiče odnosa sa SAD-om, Putin je istaknuo da su komunikacijski kanali s Trumpovom administracijom i dalje postojani te da je spreman za potpunu obnovu bilateralnih odnosa, pritom ne propustivši spomenuti glumca Stevena Seagala, nazvavši ga ‘velikim prijateljem Rusije i ambasadorom mira‘.
Poruka Kijevu
Putin je poručio i da Kijev mora "dobro razmisliti" prije novih akcija usmjerenih prema energetskoj i trgovačkoj infrastrukturi u Rusiji. Zbog toga, naveo je, Rusija provodi udare na ukrajinske gradove. Istaknuo je da je trenutna situacija ozbiljno upozorenje za sve "koji su otvorili ovu Pandorinu kutiju".
Odbacio je i navode o novom valu mobilizacije, nazvavši ih neprijateljskom propagandnom akcijom usmjerenom na utjecaj na predstojeće izbore za parlament. Dodao je da ruski građani dobrovoljno biraju žele li ići u vojsku te nakon toga potpisuju ugovore, za razliku od Ukrajine, gdje se, kaže, provodi prisilna mobilizacija na ulicama.
Balansiranje između Scile i Haribde
Novim dekretom kojeg je potpisao, ruske tvrtke, napose energetske, moraju uložiti vlastita sredstva u protuzračnu obranu i zaštitu vlastite infrastrukture. Odbacio je navode da se radi o skrivenoj nacionalizaciji, dodajući da su nedavni ukrajinski napadi dronovima na tri rafinerije uspješno odbijeni te da je preostalo 10 posto postrojenja koja treba sanirati.
Govoreći o gospodarskim temama, Putin je naveo da se godišnja inflacija spustila na 6,3 posto te da Vlada i Središnja banka balansiraju "između Scile i Haribde" kako bi spriječile pregrijavanje ekonomije. Kao ključnu mjeru za očuvanje makroekonomske stabilnosti, naveo je održavanje visoke ključne kamatne stope. Dodao je da BDP raste po stopi od 0,6 posto, a realne plaće 6,3 posto u prvom kvartalu.
Pritom je istaknuo da nema bojazni od proračunskog deficit zbog niske razine javnog duga. No, stari investicijski ciklus je gotov, pa će biti potrebno pokrenuti novi.
Osim tog izazova, Putin je izdvojio i problem nataliteta. Zbog njegova pada i činjenice da Ruskinje sve kasnije rađaju prvo dijete i teško se odlučuju za drugo, najavio je nove mjere državnih potpora obiteljima.