Njemački istražitelji provjeravaju vodi li trag iz neuspjelog napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle početkom kolovoza prema Srbiji, gdje su dva mjeseca ranije uhićena dvojica muškaraca s dijelovima modificiranog drona i eksplozivom. Prema informacijama Spiegela, njemačke sigurnosne službe ispituju moguće veze između tih slučajeva, a posebnu pozornost privukle su sličnosti pronađenih naprava. Berlin je u međuvremenu za pokušaj napada u Leipzigu službeno optužio Rusiju, što je izazvalo novi diplomatski sukob Berlina i Moskve
Njemački tjednik Spiegel, pozivajući se na izvore iz sigurnosnih krugova, objavio je da istražitelji provjeravaju jesu li osobe povezane s pokušajem napada u Leipzigu povezane i s dvojicom muškaraca uhićenih 11. lipnja na sjeveru Srbije, u blizini granice s Mađarskom.
Srbijanske sigurnosne službe tada su zaustavile dva vozila u kojima su bili Slobodan D., državljanin Srbije, te Danilo B., koji prema dostupnim informacijama ima srbijansko i rusko državljanstvo.
U jednom vozilu pronađeni su dijelovi modificiranog drona i odašiljači, odnosno upravljačka oprema za njegovo korištenje, a u skrivenom prostoru drugog automobila nađene su dvije limenke napunjene eksplozivom. Dvojica muškaraca navodno su se kretala prema Mađarskoj, odnosno prema granici Europske unije, a od lipnja se nalaze u istražnom zatvoru.
vezane vijesti
Sličnost koja je privukla istražitelje
Za njemačke istražitelje zanimljiva je konstrukcija pronađenih naprava.
Prema Spiegelu, dijelovi pronađeni u Srbiji pokazuju sličnosti s dronom upotrijebljenim u pokušaju napada na zračnoj luci Leipzig/Halle. I u njemačkom slučaju eksploziv je, prema tim informacijama, bio smješten u limenku pričvršćenu za dron.
To zasad nije dokaz da iza oba slučaja stoji ista skupina. Njemačke službe tek provjeravaju moguću povezanost ljudi, opreme i načina izrade naprava. Prema Spiegelu, vlasti ispituju i veze dvojice uhićenih u Srbiji s osobom koja se pojavljuje u istrazi napada u Leipzigu. Ta je osoba, prema dostupnim podacima, prije napada iz Istanbula doputovala u Njemačku, a nakon toga otišla u Srbiju.
Dvojica osumnjičenih za Leipzig povezana s Rusijom
Njemački istražitelji u međuvremenu su identificirali dvojicu muškaraca koje sumnjiče za sudjelovanje u pripremi napada u Leipzigu.
Prema zajedničkom istraživanju Süddeutsche Zeitunga, NDR-a i WDR-a, jedan je muškarac rođen u Rusiji, ali ima latvijsku putovnicu. Istražitelji ga smatraju mogućim logističarem i instruktorom operacije te sumnjaju da je povezan s ruskim obavještajnim službama. Drugi je muškarac iz Bjelorusije i posjeduje rusku putovnicu.
Na trag Bjelorusu istražitelji su navodno došli zahvaljujući DNK-u pronađenom na mjestu događaja, a njegovi su podaci već bili u policijskim bazama zbog ranijih kaznenih djela na području Baltika. Njemački mediji opisuju ga kao mogućeg tzv. potrošnog agenta, osobu koju obavještajne službe mogu angažirati za pojedinačni zadatak bez čvrste formalne veze sa samom službom.
Istražitelji su rekonstruirali opsežnije kretanje drugog osumnjičenika. Prema njemačkim medijima, krajem srpnja stigao je u Njemačku preko berlinske zračne luke BER, unajmio automobil i krenuo prema Leipzigu, a zemlju je napustio dva dana prije pokušaja napada.
Obojica su trenutačno nedostupna njemačkim vlastima.
Spiegel pronašao i trag u Poljskoj
Spiegel navodi da se jedan od osumnjičenika povezuje i s podmetanjem požara u trgovini građevinskim materijalom u poljskom Łódźu u srpnju 2024. godine. Njemačke službe i u tom slučaju istražuju moguću vezu s ruskim obavještajnim strukturama.
Tako se pred istražiteljima pojavljuje mogućnost da slučaj iz Leipziga nije izoliran incident, već dio šire mreže operacija u različitim europskim državama.
Spiegel, pozivajući se na zapadne obavještajne izvore, opisuje Srbiju kao jednu od važnih točaka za aktivnosti povezane s ruskim sabotažama u Europi, uključujući regrutiranje i obuku ljudi koji se potom mogu koristiti u operacijama u EU-u. No sama činjenica da je dio osumnjičenih prolazio kroz Srbiju ili da su ondje pronađeni dron i eksploziv nije dokaz uključenosti srbijanskih vlasti u takve operacije.
Što se dogodilo u Leipzigu?
Pokušaj napada dogodio se 4. kolovoza u sigurnosnoj zoni zračne luke Leipzig/Halle, jednog od važnijih europskih teretnih čvorišta.
Dron opremljen eksplozivnom napravom i detonatorom pronađen je u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova, a jedan od njih bio je Antonov koji se koristi za prijevoz vojnog materijala. Njemačko savezno tužiteljstvo opisalo je taj slučaj kao 'ozbiljan napad na prometnu i logističku infrastrukturu Njemačke'.
Prema najnovijim rezultatima istrage, u incident su bila uključena ukupno tri drona.
Njemački mediji izvijestili su da je dron s improviziranom eksplozivnom napravom pronađen u sigurnosnom području zračne luke. Istog je dana još jedan dron udario u DHL-ov zrakoplov, bez eksplozije, dok su ostaci trećeg pronađeni u blizini Kabelsketala.
Zašto eksplozivna naprava nije detonirala, još nije potpuno razjašnjeno.
Berlin službeno optužio Rusiju
Njemačka vlada 1. rujna službeno je objavila da iza pokušaja napada stoji ruska država.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da taj zaključak počiva na policijskim rezultatima istrage, obrascu napada i obavještajnim podacima. Prema njemu, identificirane osobe djelovale su po nalogu ruskih državnih struktura, a operacija odgovara poznatom obrascu ruskih hibridnih aktivnosti u Europi.
'Nismo u ratu, ali smo svakodnevno meta hibridnog ratovanja', poručio je Dobrindt.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pritom je najavio niz protumjera.
Ruski generalni konzulat u Bonnu trebao bi biti zatvoren 18. rujna, a Berlin raskida sporazum na temelju kojega djeluje Ruski dom, kulturni centar u njemačkoj prijestolnici. Najavljeno je i pooštrenje kontrola ulaska ruskih državljana te jačanje pritiska na rusku flotu u sjeni, kojom Moskva zaobilazi dio zapadnih energetskih sankcija.
Njemačka svoje nalaze želi predstaviti i saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji.
Moskva sve odbacuje
Rusija kategorički odbacuje njemačke optužbe. Predsjednik Vladimir Putin nazvao je tvrdnje Berlina izmišljotinom, a Kremlj je njemačkog diplomata pozvao u Ministarstvo vanjskih poslova te optužio Njemačku za provokaciju i namjerno pogoršavanje bilateralnih odnosa.
Sukob se već preselio i na kulturnu i diplomatsku razinu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak je najavio zatvaranje Goethe instituta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu kao odgovor na njemačku odluku o zatvaranju Ruskog doma u Berlinu. Moskva je najavila i dodatne mjere kao odgovor na zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu.
Zasad međutim nije potvrđeno da je Rusija odlučila zatvoriti njemački generalni konzulat u Sankt Peterburgu te ne namjerava sniziti razinu diplomatskih odnosa s Njemačkom unatoč najavi Berlina da će zatvoriti ruski konzulat u Bonnu, priopćio je Kremlj u četvrtak.
Moskva neće inicirati nikakvo smanjenje diplomatskih odnosa, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj televiziji.
