O reformi jedinica lokalne uprave i samouprave godinama se govori, ali nitko do sada nije počeo raditi na tome. Je li postojeći sustav dobar ili ga treba mijenjati? Na koji način? Koje su opcije? Što bi donijela decentralizacija, a što regionalizacija Hrvatske? O tome su jučer u HRT-ovom Otvorenom razgovarali Tomislav Tolušić (HDZ), Arsen Bauk (SDP), Josip Salapić (HDSSB), Radimir Čačić (Narodna stranka - Reformisti), Marijana Puljak (stranka Pametno) i Boris Miletić (IDS)
Ministar uprave Arsen Bauk zadovoljan je zakonom koji je donesen na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora i kojim je definiran mehanizam dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave.
'Time je napravljen korak u vidu smanjenja jedinica', kazao je Bauk.
Smatra da naglasak treba staviti na redefiniranje ovlasti, a ne na broj. Neke nadležnosti bi se mogle prebaciti s državne na lokalnu razinu te propisati određeni kriteriji po kojima neće moći svi načelnici i njihovi zamjenici biti profesionalci. Naglasio je da to treba razlikovati od pet upravnih cjelina.
HDZ-ov Tomislav Tolušić mu je prigovorio da je decentralizacija skup sport, a da je SDP, naprotiv, posljednje četiri godine napravio kaos u sustavu.
Tolušić je dodao da je za to da se Hrvatska ustroji kao Danska, s takvim standardom, te da želi iz pozicije župana da građani dobiju kvalitetu. 'Nužna je reorganizacija, povećanje efikasnosti i kvalitete poslovanja, a broj ne treba mijenjati', rekao je HDZ-ovac.
Reformist Radimir Čačić je rekao kako su brojevi forma, a suština je to da je sustav nečist te ga treba pročistiti, a za to je potreban novac. Istaknuo je da 10 posto od fiskalnih prihoda ostane lokalnim jedinicama u Hrvatskoj i Grčkoj, što je sramotno, dok je europski standard oko 30 posto - čemu se pokušao približiti Plan 21.
HDSSB-ov Josip Salapić misli da je ovakav sustav neodrživ, da je prevelik broj zaposlenih u državnoj upravi, a da broj općina i gradova treba smanjiti.
'Stvorili smo sustav koji jede sam sebe i koji se financijski ne može održati', rekao je HDSSB-ovac.
Istaknuo je da država više ne može biti poligon za političke uhljebe, već da mora početi služiti narodu. Salapić je rekao da općina mora biti servis dostupan svima, a da je mehanizam dobrovoljnog udruživanja u Hrvatskoj nemoguć.
Ekonomska održivost jest jedan od glavnih kriterija kod jedinica lokalne samouprave za IDS-ovog Borisa Miletića. Dodao je da je Istra pokazala kako se treba policentrično razvijati te da su sve istarske općine opravdale svoje postojanje. Miletić je rekao da IDS-u nije prihvatljivo to da Istra bude dio bilo koje druge regije jer ima svoju kulturu, multietničnost i ostalo, a napredak Istre je napredak Hrvatske.
Marijana Puljak iz stranke Pametno smatra da treba smanjiti broj karijernih političara u lokalnoj samoupravi barem tri puta. 'Hrvatska treba imati pet regija te najviše 150 gradova i općina', rekla je Puljak.
Za takav proces decentralizacije predložila je kriterije ekonomske održivosti, vlastitog prihoda te minimalnog broja stanovnika. Istaknula je primjer Splita, grada kojim upravlja 500 ljudi - što je dovoljno za grad veličine Berlina.
