Drevni ljudski predak Homo erectus čiji su ostaci pronađeni na Javi koristio je slatkovodne školjke kao oruđe, ali i kao podlogu za crtanje znakova još prije 500.000 godina, pokazalo je novo istraživanje koje je iznenadilo znanstvenike i promijenilo neka dosdadašnja shvaćanja evolucije čovjeka
Premaizvješću objavljenom na stranicama Sveučilišta Leiden i u uglednom časopisu Nature, cik-cak uzorak na školjki, koji se može vidjeti samo pod nakošenom rasvjetom, očito je mnogo stariji od prirodnih procesa u kojima se fosilizirala školjka.
Nije samo Homo sapiens rezbario!
'Prije ovog otkrića pretpostavljalo se da su samo suvremeni ljudi (Homo sapiens) prije stotinjak tisuća godina u Africi rezbarili znakove', rekao je arheolog José Joordens sa sveučilišta Leiden.
Međunarodni tim od 21 znanstvenika proučio je na stotine fosila školjaka i drugih artefakata s nalazišta Homo erectusa Trinil na indonezijskom otoku Javi. Školjke su dio kolekcije Dubois koja se od kraja 19. stoljeća čuva u Centru za bioraznolikost muzeja Naturalis. Iskopao ih je nizozemski liječnik i istraživač Eugène Dubois, otkrivač Pithecanthropusa erectusa – koji je danas poznat kao Homo erectus.
Crteži su stariji od fosilizacije
Otkriće geometrijski pravilnih rezbarija na jednoj od školjaka potpuno je iznenadilo znanstvenike. Datiranja izotopima argona i luminiscencijom pokazala su da je cik-cak uzorak star između 430 i 540 tisuća godina, odnosno da je stariji od procesa fosilizacije. To pak znači da je zapis napravio javanski čovjek, a ne okoliš, te da je najmanje četiri puta stariji od najstarijih zapisa ljudskih predaka koji su do sada otkriveni. Graviranje geometrijski pravilnih znakova uobičajeno se smatra indikacijom kognitivnih sposobnosti i ponašanja suvremenih ljudi, ističu autori.
Koje je značenje zapisa?
'Fantastično je da je gravirana školjka pronađena u muzejskoj kolekciji u kojoj se nalazi već više od stotinu godina. Mogu zamisliti da će se ljudi pitati mogu li se crteži smatrati nekim oblikom rane umjetnosti', rekao je Wil Roebroeks, profesor paleolitske arheologije na Sveučilištu Leiden koji je istraživanje financirao iz sredstava nagrade NWO Spinoza Prize. 'Za sada nemamo pojma koje je značenje ili svrha ovih crteža', dodao je.
Vrlo pametni hominini
Istraživanje je pokazalo da je Homo erectus s Jave imao vrlo razvijenu inteligenciju. Na temelju tragova na školjkama može se zaključiti da je vrlo dobro znao kako ih otvarati. Pronađene ljušture imaju precizno izbušene rupe na kritičnom mjestu na kojem je bio učvršćen mišić kojim se školjka zatvarala. Bušenjem rupe, zubom morskog psa ili nekim drugim oruđem, mišić se onesposobljavao, a školjka otvarala.
'Preciznost kojom su radili ti rani ljudi pokazuje veliku spretnost i odlično poznavanje anatomije školjaka', kaže Frank Wesselingh, stručnjak za fosile školjaka u Naturalisu.
Ovo otkriće pokazuje da bi Azija, koja do sada nije dovoljno istraživana, mogla biti vrijedno nalazište intrigantnih artefakata.
Homo erectus (uspravni čovjek) izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena. U fosilnim zapisima prvi put se javlja prije 1,9 milijuna godina, a najnoviji fosilni ostaci stari su oko 143.000 godina. Razvio se u Africi, a kasnije se proširio do Gruzije, Indije, Šri Lanke, Kine i Jave.
Još uvijek postoje nesuglasice oko klasifikacije, podrijetla i potomstva Homo erectusa. Prema jednoj teoriji on bi mogao biti izravni predak kasnijih hominina Homo heidelbergensisa, Homo neanderthalensisa i Homo sapiensa, a prema drugoj zasebna azijska vrsta.
